Kako se nastavlja vojna eskalacija između Izraela i Sjedinjenih Američkih Država s jedne strane, i Irana s druge, postavlja se pitanje ulaska Kurda u rat protiv Irana, jer politički i sigurnosni krugovi govore o mogućnosti njihovog ulaska u sukob, scenariju koji bi mogao otvoriti novi kopneni front unutar iranske teritorije i dodati značajne komplikacije toku rata.
Milioni Kurda žive u zapadnim i sjeverozapadnim regijama Irana , procjenjuje se na 10-12 miliona ljudi, posebno u provincijama koje graniče s Irakom i Turskom, gdje su godinama aktivne naoružane grupe koje se protive Teheranu, a najznačajnije su Kurdistanska demokratska partija Irana i Kurdistanska stranka slobodnog života. Često su ili političke izbjeglice koje se protive režimu ili borci u kurdskim strankama.
Ranije u srijedu, američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je da američka vojska ne naoružava nikakve pobunjeničke pokrete unutar Irana, ali je istovremeno ukazao na mogućnost da bi "drugi subjekti unutar američke vlade" mogli biti uključeni u takve aktivnosti, što je postavilo pitanja o potencijalnoj umiješanosti obavještajnih agencija u pružanje indirektne podrške tim pokretima.
Unutrašnji front zbunjuje Teheran
U četvrtak je Axios otkrio da se iranske kurdske frakcije pripremaju za mogući kopneni napad unutar iranske teritorije, što se poklapa s tekućom kampanjom bombardiranja iz zraka i s mora usmjerenom na tu zemlju.
Ulazak kurdskih frakcija u rat protiv Irana mogao bi stvoriti značajan vojni pritisak na Teheran, posebno ako se poklopi sa zračnim i raketnim napadima koje zemlja doživljava.
Web stranica je citirala američke i izraelske zvaničnike, zajedno s visokim zvaničnikom jedne od iranskih kurdskih frakcija, koji su rekli da se diskusija vrti oko mogućnosti pokretanja kopnene ofanzive protiv iranskog režima u sjeverozapadnim regijama Irana.
Na web stranici se tvrdilo da bi svaka kurdska kopnena ofanziva koordinirana s američkom i izraelskom zračnom kampanjom protiv Teherana mogla predstavljati dodatno sredstvo za intenziviranje pritiska na iranski režim, a također bi mogla doprinijeti podsticanju unutrašnje pobune koja bi se kasnije mogla proširiti na druga područja unutar zemlje.
Axios je objasnio da je pet iranskih kurdskih opozicionih grupa, koje su se sklonile na iračku teritoriju, šest dana prije izbijanja rata najavilo formiranje novog saveza pod nazivom "Koalicija političkih snaga u iranskom Kurdistanu", s ciljem ujedinjenja napora protiv iranskog režima.
Ako se ove frakcije presele u planinske pogranične regije, iranske snage bi mogle biti prisiljene rasporediti svoje snage između vanjskih i unutrašnjih frontova, što bi moglo oslabiti njihovu sposobnost vojnog odgovora u drugim arenama.
Nadalje, svaki veći kurdski pokret mogao bi potaknuti druge opozicione grupe unutar Irana na akciju, što bi potencijalno otvorilo vrata sigurnosnim poremećajima u više od jedne regije. Ovo je jedan od scenarija na koje se klade neke stranke koje žele oslabiti iranski režim iznutra.
Širenje sukoba na regionalnom nivou
Ali ulazak Kurda u rat ne znači nužno brze dobitke. Teheran ima veliko iskustvo u suočavanju s oružanim pobunama unutar pograničnih regija i mogao bi pribjeći oštrim odgovorima, uključujući vojne operacije velikih razmjera ili ciljanje baza ovih frakcija izvan granica, posebno u iračkom Kurdistanu.
Ovaj scenario bi mogao prijetiti proširenjem obima sukoba, jer bi bilo kakve iranske operacije unutar iračke teritorije mogle stvoriti dodatne tenzije s vladom u Bagdadu, a također bi mogle povećati osjetljivost situacije za Tursku, koja zauzvrat strahuje od rastućeg utjecaja naoružanih Kurda u blizini svojih granica.
Azerbejdžan obećava odmazdu protiv Irana nakon što su dva aerodroma bila meta dronova.
Kurdski složeni proračuni
Iako se neke kurdske frakcije decenijama protive iranskom režimu, odluka o ulasku u otvoreni rat nosi značajne rizike. Ove grupe shvataju da bi svaki sukob velikih razmjera mogao izazvati Iran da pokrene teške napade na njihova uporišta, a mogao bi ih dovesti i u direktan sukob s drugim regionalnim silama koje ne žele da se kurdska ravnoteža snaga u regiji promijeni.
Stoga, posmatrači smatraju da bi kurdske frakcije, u slučaju eskalacije sukoba, mogle da se ograniče na ograničene operacije ili simbolične pokrete umjesto otvaranja širokog ratnog fronta.
Scenarij koji mijenja tok rata
Ako bi se ovaj scenario zaista dogodio, ulazak Kurda na prvu liniju mogao bi značajno promijeniti oblik rata, jer bi se sukob iz tradicionalne vojne konfrontacije promijenio u sukob na više frontova koji istovremeno uključuje vanjske udare i unutrašnje pobune.
S obzirom na etničke i političke složenosti koje okružuju kurdsko pitanje u regiji, svaki takav potez ne bi mogao utjecati samo na Iran, već bi se mogao proširiti na premještanje karata širom Bliskog istoka.
