U arapskim zemljama Perzijskog zaliva raste zabrinutost zbog potencijalnih posljedica bilo kakvog američkog vojnog napada na Iran , usred sve većeg međunarodnog pritiska na Teheran nakon nedavnog gušenja široko rasprostranjenih narodnih protesta.
Arapski diplomatski izvori otkrili su da su Saudijska Arabija, Katar, Oman i Egipat u posljednjem trenutku predvodili intenzivne napore kako bi uvjerili američku administraciju pod predsjednikom Donaldom Trumpom da ne pribjegava vojnoj opciji, bojeći se da bi svaka konfrontacija izazvala "opasne reakcije" koje bi mogle potkopati stabilnost cijele regije.
Dajte Iranu priliku da pokaže dobru namjeru
Visoki saudijski zvaničnik objasnio je da su ovi napori imali za cilj da "Iranu pruže priliku da pokaže dobru vjeru i ojača komunikacijske kanale, čime bi se očuvalo povjerenje i pozitivna atmosfera među uključenim stranama". Dodao je da je glavni cilj bio "spriječiti da situacija preraste u nekontrolirani haos", napominjući da su se intenzivni razgovori odvijali tokom nekoliko sati kako bi se razgovaralo o posljedicama bilo kakve potencijalne eskalacije.
Isti zvaničnik je potvrdio da su zalivske države obavijestile Washington da bi svaki napad na Iran otvorio vrata nizu ozbiljnih posljedica u regiji, dok je drugi zvaničnik zaljevskih država upozorio da bi svako ciljanje američkih objekata u Zaljevu imalo direktne posljedice na odnose između zemalja u regiji.
Iransko-saudijska diplomatska eskalacija
Sa iranske strane, ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi je u telefonskom razgovoru sa svojim saudijskim kolegom Faisalom bin Farhanom naglasio da će Iran "snažno braniti svoj nacionalni suverenitet od bilo kakvog stranog miješanja", napominjući potrebu za međunarodnom osudom bilo kakvog miješanja u poslove zemalja regije.
Araghchi je naglasio odlučnost Irana i Saudijske Arabije da ojačaju bilateralne odnose u raznim oblastima od zajedničkog interesa, navodi se u saopštenju saudijskog Ministarstva vanjskih poslova.
U međuvremenu, nivo sigurnosne uzbune u američkoj zračnoj bazi Al Udeid u Kataru je snižen nakon što je nedavno pooštren, prema tri izvora koja su razgovarala s Reutersom, budući da su se neki avioni i osoblje kojima je savjetovano da napuste bazu vratili, što odražava smanjenje direktnih vojnih tenzija.
Vijeće sigurnosti UN-a također je sazvalo hitan sastanak kako bi ga informiralo o situaciji u Iranu, na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, dok je iranski ministar vanjskih poslova poslao pismo generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu pozivajući na osudu "terorističkih djela" koje su počinili neki demonstranti i odbacujući svako strano miješanje koje utječe na teritorijalni integritet i nacionalne interese Irana.
Stav Sjedinjenih Američkih Država i Irana
U tom kontekstu, američki predsjednik Trump je objavio da je obaviješten da su pogubljenja u Iranu prestala, na osnovu informacija iz izvora koji je opisao kao pouzdan, naglasivši da "neće biti izvršena planirana pogubljenja", ali je dodao da će nastaviti pratiti situaciju prije nego što donese bilo kakve odluke u vezi s vojnom akcijom.
Sa svoje strane, Abbas Araqchi je potvrdio da su se ekonomski protesti koji su počeli 28. decembra pretvorili u nasilje tokom tri dana kao rezultat "infiltracije stranih elemenata s ciljem izazivanja haosa", napominjući da su iranske vlasti uspjele uspostaviti mir i da nema planova za izvršenje bilo kakvih pogubljenja.
Iranski ministar pravde je također naglasio da je svako ko je uhapšen nakon 7. januara "bio umiješan u nasilne činove i kriminal, a ne u mirne proteste".
Zabrinutost zbog regionalne hegemonije
New York Times je izvijestio da zaljevske države, čak i one koje su u indirektnom sukobu s Iranom, ne podržavaju nikakvu američku vojnu akciju protiv Teherana, bojeći se da bi kolaps iranskog režima ili eskalacija napetosti mogli destabilizirati njihovu unutrašnju sigurnost i ugroziti njihov ugled sigurnih centara za trgovinu i turizam.
Novine su istakle da zemlje Perzijskog zaliva Izrael smatraju većom prijetnjom regionalnoj stabilnosti nego Iran, te da bi svaka američka eskalacija protiv Teherana mogla utrti put neviđenoj izraelskoj dominaciji u regiji, što nije u interesu zemalja Perzijskog zaliva.
Stručnjaci i izvori iz Perzijskog zaljeva potvrdili su da Oman i Katar podržavaju napore za rješavanje krize diplomatskim kanalima, upozoravajući na potencijalni haos koji bi mogao nastati zbog bilo kakve promjene režima u Iranu i njegovog iskorištavanja od strane vanjskih strana za postizanje strateških dobitaka.
Saopštenja iranske vojske
Kao odgovor, iranski ministar odbrane Aziz Nasirzadeh upozorio je da će planeri i počinioci nemira unutar zemlje "biti pomno praćeni", optužujući Sjedinjene Države, Izrael i njihove lokalne pristalice da pružaju logističku i finansijsku podršku separatističkim elementima.
Komandant kopnenih snaga Revolucionarne garde, Mohammad Karami, dodao je da se Iran suočava sa "sveobuhvatnim hibridnim ratom" i da namjerno ciljanje vjerskih i kulturnih mjesta tokom nemira ukazuje na jasne terorističke ciljeve, a ne na mirne proteste.
Nasirzadeh je napomenuo da se subjekti koji stoje iza podsticanja i dalje prate, naglašavajući da su iranske vlasti spremne da se suoče sa svakom novom prijetnjom, dok istovremeno nastavljaju da prate vanjske mreže podrške separatističkim elementima, uključujući sastanke u drugim zemljama radi izazivanja haosa.
Pozadina protesta
Od 28. decembra, Iran je svjedok protesta koji su započeli zbog ekonomskih uslova i visoke inflacije, prije nego što su se u narednim danima pretvorili u široko rasprostranjeno nasilje, što je rezultiralo stotinama mrtvih. Vlasti optužuju strane elemente za podsticanje i iskorištavanje protesta za postizanje političkih i sigurnosnih ciljeva.
