Evropska unija najavljuje obračun sa dizelašima: Stariji automobili pred izbacivanjem sa evropskih puteva, Balkan postaje novo odlagalište otpada na točkovima
Evropska unija sprema se uvesti nove, strože tehničke propise koji će značajno pogoditi vlasnike starijih automobila, posebno dizelaša bez DPF filtera. Ove mjere imaju za cilj smanjenje zagađenja i povećanje sigurnosti na putevima, ali bi mogle imati ozbiljne posljedice za vozače u zemljama istočne Evrope, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Prema najavljenim regulacijama, vozila starija od deset godina, naročito ona koja nemaju ugrađen filter čestica (DPF), suočiće se s drastično pooštrenim tehničkim pregledima. Novi propisi fokusiraju se upravo na ove komponente jer se smatraju ključnima u borbi protiv zagađenja koje dolazi od sagorijevanja dizel goriva. Budući da je zamjena DPF filtera izuzetno skupa – često prelazi iznos od 2.500 eura – mnogi vlasnici su do sada pribjegavali sumnjivim rješenjima kao što su čišćenje, izbijanje ili potpuno uklanjanje filtera.
Ukoliko novi evropski propisi stupe na snagu, milioni vlasnika dizel vozila biće primorani da biraju između dvije opcije: da investiraju velike sume u popravke ili da se jednostavno odreknu svojih vozila. Međutim, umjesto uništavanja, većina tih automobila naći će put do siromašnijih tržišta, uključujući i Balkan, gdje će problem zagađenja samo biti prebačen umjesto riješen.
Ovakav razvoj situacije mogao bi dovesti do prezasićenja tržišta rabljenih automobila u zemljama poput Bosne i Hercegovine, što bi moglo privremeno oboriti cijene vozila. Ipak, očekuje se da će prodavači pokušati zadržati profitne marže što duže, pa se značajnije korekcije cijena vjerovatno neće desiti odmah, već tek kada tržište postane prenapučeno i alternativa ne bude preostala.
Tržište automobila u Bosni i Hercegovini već sada karakteriše izrazita dominacija polovnih vozila. Statistike pokazuju da se uvoz polovnih automobila višestruko nadmašuje uvoz novih. Ovakav nesrazmjer dodatno pogoršava stanje na tržištu, koje već odavno pati od hroničnog zagađenja i nedostatka ekoloških standarda.
Dok se u zemljama EU emisija CO2 sve više uzima u obzir prilikom registracije vozila, u Bosni i Hercegovini takva praksa još uvijek ne postoji. Nedostatak mjera koje bi ograničile uvoz visoko zagađujućih vozila i podstakle kupovinu ekološki prihvatljivijih modela, kao što su električna ili napredna hibridna vozila, pokazuje koliko smo udaljeni od evropskih ekoloških ciljeva.
Uvođenje Euro 6 norme kao minimalnog standarda za uvoz rabljenih vozila moglo bi predstavljati jedan od prvih koraka ka stabilizaciji tržišta i smanjenju emisije štetnih gasova. Međutim, bez političke volje i konkretnih podsticaja za građane, teško je očekivati brze promjene.
Bosna i Hercegovina bi se mogla naći pod još većim pritiskom ako se ostvari predviđeni prelazak zapadnoevropskih zemalja na električna i hibridna vozila. Bez pravovremenog odgovora i zaštitnih mjera, postoji rizik da postanemo posljednja stanica za automobile koje ostatak Evrope više ne želi – i to po cijenu zdravlja i kvaliteta života svojih građana.
