Svjetska trgovinska organizacija (STO) drastično je promijenila svoju prognozu za globalnu robnu trgovinu, preokrenuvši očekivanja sa stabilnog rasta na pad. U novom izvještaju upozoravaju da bi dodatne američke carine, zajedno s efektima prelivanja na druga tržišta, mogli izazvati najveći pad međunarodne trgovinske razmjene još od pandemijske 2020. godine.
Prema procjenama STO-a, globalna robna razmjena ove godine smanjiće se za 0,2 odsto, dok je prethodna prognoza iz oktobra predviđala rast od tri odsto. Kako se navodi, revidirana procjena zasniva se na mjerama koje su bile na snazi početkom sedmice. Američki predsjednik Donald Tramp uveo je dodatne carine na uvoz čelika i automobila, kao i sveobuhvatne globalne carine, koje je potom privremeno suspendovao za više od deset zemalja. Ipak, ukoliko ponovo aktivira pune carinske stope, predviđa se da će rast trgovine robom pasti za dodatnih 0,6 odsto, dok bi efekti prelivanja izvan trgovine povezane sa SAD mogli izazvati još 0,8 odsto pada.
Ukupno, globalna robna razmjena mogla bi zabilježiti pad od 1,5 odsto, što bi bio najveći pad od vrhunca pandemije. Takođe se očekuje da bi prekid američko-kineske trgovine povećao kineski izvoz u ostale dijelove svijeta izvan Sjeverne Amerike za četiri do devet odsto.
Pored toga, Agencija Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj najavila je da bi globalni ekonomski rast mogao usporiti na 2,3 odsto, pod pritiskom trgovinskih tenzija i sveprisutne ekonomske neizvjesnosti, koja dodatno povećava rizik od recesije.
Ako se ovi negativni scenariji obistine, posljedice bi mogle osjetiti i male, otvorene ekonomije poput Bosne i Hercegovine. Zbog snažne povezanosti bh. izvoza s industrijskim proizvodnim lancima u Evropskoj uniji, trgovinski sukob između EU i SAD mogao bi se direktno preliti na domaće kompanije koje su dio evropskih industrijskih sektora — posebno automobilske industrije. Naime, carine od 25 odsto na izvoz evropskih automobila u SAD mogle bi usporiti proizvodnju u Evropi, što bi uticalo na smanjenje potražnje za komponentama koje proizvode bh. firme.
Dodatno, dugotrajnije usporavanje industrijske proizvodnje u EU vjerovatno bi se odrazilo i na izvoz osnovnih sirovina iz BiH, poput aluminijuma, željeza i glinice, uz mogući pad cijena usljed smanjene globalne tražnje.
Vrijednost bh. izvoza bi u tom slučaju mogla zabilježiti pad, kako vrijednosno, tako i količinski. Ipak, određeni optimizam postoji u mogućnosti smirivanja trgovinskih tenzija između ključnih globalnih ekonomskih blokova, što bi u najboljem scenariju moglo spriječiti širenje ovih negativnih efekata na bh. izvoz i ekonomiju u cjelini.
Za sada, budući da su na snazi uglavnom carine usmjerene prema Kini, a potencijalno proširenje na druge zemlje očekuje se tek krajem juna, većina prognoza ostaje uslovna i zavisi od razvoja događaja u narednim mjesecima.
