-Vjenčani službenik iz Emirata otkrio je da je bračna scena u UAE posljednjih godina svjedočila značajnim promjenama, a najistaknutiji su porast društvenog pokazivanja na račun suštine veze te povećanje finansijskih pritisaka koji sprječavaju sklapanje brakova, uz miješanje mnogih strana – prvenstveno majki – u detalje bračnog ugovora i onoga što slijedi nakon njega, što je dovelo do propasti mnogih veza prije nego što su zapravo i počele.
Dr. Abdullah Moussa, emiratski matičar i porodični savjetnik, objasnio je da postoje neki uznemirujući slučajevi, poput majke koja nije dozvolila sinu da se oženi sve dok ne uštedi 700.000 dirhama; druge koja je skoro otkazala vjenčanje već sljedećeg dana jer se protivila broju gostiju iz mladoženjine porodice u poređenju s porodicom mladenke; te majke koja je insistirala na čitanju tekstualnih poruka razmijenjenih između njenog sina i njegove zaručnice. Naglasio je da „ovakva vrsta kontrole ne samo da narušava privatnost, već i samu vezu“.
Velika promjena u prioritetima nove generacije u vezi s brakom
U intervjuu za platformu „Arab Cast“, dr. Abdullah Musa rekao je da bračni ugovori koje sklapa otkrivaju stepen promjene prioriteta nove generacije, jer neki mladi ljudi danas brak doživljavaju kao „vrlo skup finansijski projekat“, dok se druge porodice fokusiraju na prestiž, broj zvanica i karakter ceremonije, umjesto da procijene podobnost dvoje ljudi za izgradnju stabilnog života. Naglasio je da su „ove prakse dovele do slučajeva razvoda nakon jednog dana, zbog neslaganja oko izgleda ceremonije, kao što su broj prisutnih ili vrsta posluženja“.
Također je istakao da „veliki dio problema s kojima se parovi suočavaju dolazi iz njihovog porodičnog okruženja“, napominjući da je „svijest o bračnom odnosu oslabila pred valom poređenja i društvenih pritisaka, što mnoge brakove čini krhkim od samog početka“.
Finansijske okolnosti postale su velika prepreka za mnoge mlade ljude
Naglasio je i da mnogi ne razumiju ozbiljnost fraze izgovorene tokom sklapanja braka, kada staratelj predaje svoju kćerku mladoženji riječima: „Dajem ti svoju kćerku za ženu“, a mladoženja odgovara: „Prihvatam.“ Ovo je povezao s takmičenjem u izgledu i željom pojedinih porodica za prestižem, ističući da su „finansijske okolnosti postale glavna prepreka za mnoge mlade“.
Objasnio je da su „porodice ranije pomagale sinovima u osnivanju doma, ali danas su troškovi toliko visoki da je brak postao otežan“.
Musa je istakao da neke djevojke brak smatraju društvenim i simboličnim događajem, a ne izgradnjom života, navodeći slučajeve u kojima su tražile razvod samo nekoliko dana nakon vjenčanja.
Dodao je: „U nekim slučajevima fokus je na haljini, prilici i fotografijama, a ne na samoj vezi.“
Naveo je da su društvene mreže negativno utjecale na novu generaciju, jer su doprinijele rastu sumnje i anksioznosti među zaručenim parovima, te da „neki mladi ljudi procjenjuju životnog partnera prema površnim kriterijima, poput toga ide li u kafiće ili se pojavljuje na društvenim mrežama – što odražava pogrešno razumijevanje braka“.
Rekao je da je „majčino miješanje“ na vrhu liste problema koji ugrožavaju bračnu stabilnost, bilo da je riječ o majci mladenke ili mladoženje, navodeći da je vidio slučajeve u kojima su brakovi propadali već prvih dana zbog situacija koje izgledaju sitno, ali su posljedica prenaglašene potrebe za kontrolom ili prestižem.
Naveo je i primjer s predavanja kada je mladić objasnio da odgađa ženidbu jer od njega majka traži da uštedi 700.000 dirhama prije nego uopće pomisli na brak – ne radi kupovine kuće ili osiguranja budućnosti, već isključivo zbog društvenog prestiža. „To odražava iskrivljeno razumijevanje braka“, rekao je.
Musa je ispričao i slučaj u kojem je brak počeo da se urušava zbog želje majke mladenke da poveća broj gostiju na svadbi, jer je smatrala da je broj gostiju iz mladoženjine porodice veći od broja članova njene porodice, što je doživjela kao „umanjenje statusa njene kćerke“.
Dodao je: „Situacija nije ostala samo na iritaciji, već je prerasla u psihološki sukob koji je naveo majku da zahtijeva poništenje ugovora nakon jednog dana. Mladoženja je sutradan pozvao i pitao za mogućnost poništenja braka.“
Zaključio je da takve situacije pokazuju kako društveni prestiž postaje glavni faktor pritiska koji utiče na sudbinu čitavih porodica, napominjući da ovo nije izolovan slučaj već dio šireg fenomena.
Dodao je da „mnoge majke brak vide kao scenu za pokazivanje statusa, a ne kao ljudski odnos kojem je potrebna podrška i razumijevanje“.
Otkrio je da se neke majke miješaju u svaki detalj nakon sklapanja braka, pa čak i u one koji bi trebali ostati privatni u paru. U jednom slučaju majka mladoženje insistirala je na pregledavanju poruka između sina i njegove zaručnice, zahtijevajući brisanje svake riječi koju je smatrala „neprimjerenom“.
Naglasio je da „ovakav oblik kontrole ne utiče samo na privatnost, nego i na samu vezu, stvarajući osjećaj stalne prisutnosti treće osobe“.
Napomenuo je da komplikacije rastu jer neke djevojke skrivaju takvo miješanje iz straha od većih problema, ali se ono kasnije manifestira kroz ozbiljne nesuglasice.
Dodao je da neke majke postavljaju „uslove“ vezane za nebitne detalje – stil odijevanja, način primanja gostiju, učestalost posjeta, pa čak i vrstu hrane koja se servira kada muževa porodica dolazi u goste – naglašavajući da „ovi uslovi stvaraju nevidljiv pritisak na ženu i mogu postati kriterij uspjeha ili neuspjeha, zbog čega konstantno živi u strahu od kritike“.
Istakao je da se intervencija ne odnosi samo na majku mladenke, nego i na majku mladoženje, posebno kada svekrva snahu doživljava kao „nastavak porodične obaveze“ ili kada se osjeća ugroženom njenom nezavisnošću.
Objasnio je da svekrva u nekim slučajevima želi ostati glavna donositeljica odluka, pokazujući osjetljivost na svaku vrstu samostalnosti koju supruga iskazuje u vlastitom domu.
Moussa je istakao da je pretjerani fokus na sporedne detalje jedan od razloga krhkosti savremenih brakova, naglašavajući da je suština odnosa potisnuta. Naveo je da mu uvid u bračne ugovore omogućava uočavanje širih društvenih promjena, posebno u pogledu porodičnih pogleda na brak i generacijskih razlika u prioritiziranju veze.
Zaključio je da se „današnja generacija boji braka jer ga doživljava kao skup projekat, dok ga neke porodice vide kao prestižni projekat. U tom sukobu prava vrijednost bračne veze se gubi.“
