U Bosni i Hercegovini već duže vrijeme traje trend sve većeg zapošljavanja stranih radnika, posebno u sektoru ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti, gdje je domaća radna snaga postala nedostatna. Ovaj fenomen, koji je najizraženiji u Federaciji BiH, uveliko je pogođen odlaskom domaćih radnika u zemlje Evropske unije, nepovoljnim demografskim trendovima i smanjenim interesovanjem mladih za određene poslove. S obzirom na to, mnogi poslodavci nemaju drugog izbora nego da uvoze radnu snagu iz inostranstva.
Sektor ugostiteljstva, koji obuhvata restorane, hotele i turizam, već godinama ima ozbiljan problem s nedostatkom kadrova. To je posebno izraženo u obalnim i turističkim područjima, kao što je Neum, gdje su mnogi ugostitelji prisiljeni na zapošljavanje radnika iz zemalja poput Nepala, Filipina i Indije. Davor Krešić, direktor hotela "Sunce" u Neumu, ističe kako je uvoženje strane radne snage postalo neizbježno. "Pokušavali smo se oduprijeti, no kvalitetnih kadrova jednostavno nema. Ako se veliki turistički centri poput Hrvatske ne uspijevaju nositi s ovim problemom, teško je očekivati drugačije u BiH", rekao je Krešić.
Prema podacima iz Službe za zapošljavanje Federacije BiH, u 2025. godini izdato je ukupno 3.698 radnih dozvola za strane državljane. Veći dio ovih radnika dolazi iz Azije, a najviše je radnih dozvola izdato za državljane Indije, Turske, Nepala, Bangladeša i Srbije. Ovi radnici najčešće se zapošljavaju na poslovima u hotelijerstvu, ugostiteljstvu, čišćenju, logistici, ličnim uslugama i sličnim sektorima.
Situacija u Federaciji BiH nije specifična samo za Neum. Sarajevo, kao ekonomski, administrativni i turistički centar zemlje, ima najveću koncentraciju stranih radnika. Tokom 2025. godine, čak 2.121 radna dozvola izdata je u Sarajevu, što čini više od polovine svih izdanih radnih dozvola u Federaciji. Ovaj grad, s velikim brojem hotela, restorana i uslužnih djelatnosti, suočava se s konstantnim porastom broja stranih radnika koji popunjavaju ključne praznine na tržištu rada.
Poslodavci ističu kako su strani radnici često voljni raditi duže sate i prihvatiti uslove rada koje domaći radnici sve češće odbijaju. Ovi radnici, posebno iz Indije i Nepala, postali su ključni za uspješno funkcioniranje sektora turizma i ugostiteljstva, koji čine značajan dio bh. ekonomije. Ipak, iako oni trenutno pomažu u ispunjavanju radnih mjesta, postoje sve veće zabrinutosti o dugoročnim posljedicama ovih trendova.
Stručnjaci upozoravaju da će se zapošljavanje stranih radnika nastaviti i u narednim godinama, ukoliko ne dođe do značajnijih promjena u obrazovnom sistemu i radnoj politici, koje bi podstakle domaće radnike da ostanu i rade u BiH. Pitanje integracije stranih radnika, njihovog poznavanja jezika i kulture, kao i njihovog dugoročnog boravka u zemlji, sve više postaje predmet javne debate.
Pitanje dugoročne održivosti ovakvog modela zapošljavanja ostaje otvoreno. Strani radnici svakako čine značajan doprinos, ali zapošljavanje stranaca kao trajnog rješenja za domaće tržište rada samo je simptom dubljih strukturnih problema. Bez pronalaženja adekvatnih mjera za zadržavanje domaće radne snage i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja, BiH bi mogla postati sve više ovisna o uvozu radne snage, što postavlja pitanje održivosti ovog trenda u budućnosti.
