Bankarski sektor u Hrvatskoj i BiH: Klijenti u fokusu zbog novih mjera i naknada
Bankarski sektor u Hrvatskoj trenutno je pod lupom javnosti zbog dva ključna razloga koji se ne odnose na povoljne promjene za klijente banaka. Prvi se odnosi na odustajanje banaka od povećanja naknada, dok drugi označava nadolazeće promjene u uvjetima kreditiranja koje će zaživjeti za manje od mjesec dana.
Povećanje naknada otkazano zbog reakcije javnosti
Banke u Hrvatskoj bile su planirale povećanje naknada za klijente, međutim, nakon snažnih reakcija građana i dijela političara, odustale su od ove mjere. Povećanje naknada objašnjavano je rastom troškova banaka, no pritisak javnosti doveo je do promjene odluke.
Nova pravila za kreditiranje koja stupa na snagu
Iako je odustajanje od povećanja naknada došlo kao rezultat pritisaka, za manje od mjesec dana stupit će na snagu stroža pravila kreditiranja. Naime, Hrvatska narodna banka (HNB) uvela je nova pravila koja će utjecati na sve vrste kredita. Prema novim mjerama, omjer mjesečne otplate duga i dohotka neće moći biti veći od 45 posto za stambene kredite, dok će za nestambene kredite taj omjer biti smanjen na 40 posto. Također, iznos stambenog kredita u odnosu na vrijednost nekretnine neće moći premašiti 90 posto, a maksimalni rok otplate stambenih kredita bit će 30 godina, dok će za nestambene kredite biti 10 godina.
Banke će imati mogućnost odobravanja dodatnih kredita do 20 posto postojećeg stambenog kredita i do 10 posto drugih kredita, ali će to biti moguće samo u slučajevima kada se kredit koristi za rješavanje stambenog pitanja, poput kupovine prvog doma ili prilagodbe stambenih uvjeta porodičnim okolnostima.
Razlozi za uvođenje strožih mjera kreditiranja
Razlozi za uvođenje novih mjera od strane HNB-a uključuju nekoliko ključnih faktora: rast inflacije, ubrzani rast kreditiranja domaćinstava (posebno gotovinskim nenamjenskim kreditima) te pogoršanje naplativosti nenamjenskih kredita. Udio neuredno otplaćenih kredita, posebno onih odobrenih u periodu od 2021. do 2023., dosegao je četiri posto, a procjene sugeriraju da će taj udio dodatno rasti. Također, rast cijena nekretnina i kamatnih stopa doveo je do povećanja iznosa stambenih kredita, što je dodatno opteretilo prihode građana. Prosječan rok otplate stambenih kredita povećan je s 22 na 24 godine, a udio otplate duga u dohotku narastao je s 38 na 41 posto.
Cilj ovih mjera je smanjenje financijskih rizika za građane i očuvanje financijske stabilnosti.
Hoće li banke u BiH slijediti primjer Hrvatske?
Iako su promjene u kreditiranju u Hrvatskoj postale tema javnosti, banke u Bosni i Hercegovini trenutno ne planiraju uvođenje sličnih mjera. Prema riječima stručnjaka iz sektora, u BiH tržište i ekonomski uvjeti značajno se razlikuju od Hrvatske, zbog čega pooštravanje uvjeta kreditiranja nije potrebno. Zaduženost klijenata u BiH je niža, a banke već primjenjuju visoke standarde u upravljanju kreditnim rizicima. Udjel loših kredita u BiH je izuzetno nizak, što ukazuje na stabilnost kreditnog portfolija i odgovorno poslovanje banaka.
Iako se cijene bankarskih usluga u BiH formiraju tržišno, za sada nije najavljeno povećanje naknada, jer svaka banka pojedinačno donosi odluke o cijenama svojih usluga, ovisno o tržišnim uvjetima i regulatornim zahtjevima.
Iako su promjene u bankarskom sektoru u Hrvatskoj bile motivirane potrebom za smanjenjem financijskih rizika, situacija u Bosni i Hercegovini trenutno ne zahtijeva takve promjene. Međutim, treba imati na umu da će tržišna kretanja u Hrvatskoj i šire imati utjecaja na BiH, pa bi u budućnosti moglo doći do sličnih promjena u uvjetima kreditiranja i cijenama bankarskih usluga.
