Evropske zemlje suočavaju se sa ozbiljnim nedostatkom radne snage, što je postalo hitno pitanje za ekonomski rast i stabilnost.
Kako bi ispunile tržišne zahtjeve, mnoge zemlje EU su počele olakšavati procedure za izdavanje radnih dozvola i čak mijenjati zakonodavne okvire koji se odnose na sticanje državljanstva.
Jedan od najzapaženijih primjera je Njemačka, koja je do nedavno bila striktna u pogledu zabranjenih dvojnog državljanstva, zahtijevajući od stranaca da se odreknu svog prethodnog državljanstva kako bi postali njemački državljani. Međutim, od 2023. godine, Njemačka je omogućila dvojno državljanstvo kao odgovor na potrebu za modernizacijom svog imigracionog sistema. Ipak, jedan od ključnih zahtjeva koji je ostao nepromijenjen je provjera “dobrog karaktera” kandidata, što podrazumijeva rigorozne prozore za one sa krivičnim dosijeom, posebno u vezi sa ozbiljnim deliktima poput terorizma ili antisemitizma.
U Austriji, za sticanje državljanstva, kandidati moraju ispuniti niz uvjeta: imati minimalno desetogodišnji boravak u zemlji, dokazati stabilan prihod, poznavanje jezika i imati pozitivan odnos prema društvu i vrijednostima države. Pored toga, austrijske vlasti zahtijevaju da kandidati dostave izvod iz kaznene evidencije, čime se potvrđuje da nisu počinili zločine.
Njemačka, s druge strane, također ima stroga pravila kada je riječ o kriminalnoj prošlosti. Kandidati koji su imali ozbiljnije prekršaje, naročito vezane za rasizam i antisemitizam, neće moći steći njemačko državljanstvo, dok će manji prekršaji poput novčanih kazni ili uslovnih zatvorskih kazni biti prihvaćeni, pod uvjetom da su kazne izrečene u prošlosti.
Danska i Švedska također imaju slične politike, gdje je kaznena prošlost ključni faktor za dobijanje državljanstva. U Danskoj, oni koji su optuženi za ozbiljne zločine, uključujući terorizam, ili imaju uslovne kazne, neće biti u mogućnosti dobiti državljanstvo, dok Švedska nudi mogućnost naturalizacije čak i za one koji su počinili manje prekršaje, ali uz određene uvjete.
Nizozemska je postavila stroge uvjete, prema kojima kandidati za državljanstvo moraju dokazati da u poslednjih pet godina nisu imali ozbiljnije prekršaje, a političke stranke u zemlji već razmatraju pooštravanje tih pravila, produljujući uvjet boravka za naturalizaciju na deset godina.
U suštini, bez obzira na olakšavanje procedura za zapošljavanje i privlačenje radne snage, evropske zemlje i dalje insistiraju na visokim moralnim i sigurnosnim standardima pri dodjeli državljanstva, s ciljem zaštite svojih društava i osiguranja integracije novih članova u nacionalne zajednice.
