Sud Bosne i Hercegovine odbio je žalbu Nebojše Vukanovića, lidera stranke Lista za pravdu i red, kojom je pokušao osporiti odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK) da ovjeri kandidaturu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. Kandidaturu je potpisao upravo Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, iako je pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Vukanović je u svojoj žalbi tvrdio da Dodik, s obzirom na presudu kojom mu je zabranjeno obnašanje političkih funkcija, nema zakonsko pravo potpisivati kandidacione liste i predstavljati političku stranku u izbornim procesima. No, Sud BiH nije prihvatio njegove argumente, potvrđujući time da Dodik i dalje zadržava formalnu kontrolu nad SNSD-om.
Podsjetimo, CIK BiH je u augustu oduzeo Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske, ali ne i funkciju predsjednika stranke. Nakon raspisivanja prijevremenih izbora, CIK je ovjerio kandidaturu Siniše Karana za novog predsjednika RS-a, uz potpis Milorada Dodika kao lidera SNSD-a. Upravo ta odluka CIK-a bila je povod Vukanovićeve žalbe Sudu BiH, koja je sada pravosnažno odbijena.
U javnosti se sedmicama vodila rasprava o tumačenju presude kojom je Dodiku zabranjeno obnašanje svih funkcija koje se finansiraju iz budžeta. Pojedini pravnici su tvrdili da bi se zabrana trebala odnositi i na stranačku funkciju, dok drugi smatraju da stranački angažman ne potpada pod taj okvir jer se finansira iz članarina i privatnih izvora.
Postoje i indikacije da je visoki predstavnik Christian Schmidt, donoseći odluku o blokadi finansiranja SNSD-a iz državnog budžeta, posredno omogućio Dodiku da zadrži kontrolu nad strankom. Na taj način, prema mišljenju dijela stručne javnosti, Schmidt je dopustio da Dodik ostane politički aktivan unutar SNSD-a, čime se dodatno potkopava autoritet pravosnažnih sudskih presuda.
Odlukom Suda BiH, međutim, ova je diskusija formalno okončana — barem u pravnom smislu. U političkom, Dodik i dalje ostaje ključni centar moći u Republici Srpskoj, uprkos presudi, zabrani političkog djelovanja i međunarodnom nadzoru. Njegov potpis i dalje ima težinu u izbornim procesima, a SNSD ostaje stranka čija struktura zavisi isključivo od jednog čovjeka – pravosnažno osuđenog Milorada Dodika.
Time se Bosna i Hercegovina još jednom suočava s paradoksom u kojem zakon i politika ne idu ruku pod ruku: dok sudske odluke pokušavaju ograničiti Dodikov uticaj, institucionalni i međunarodni mehanizmi mu ga — svjesno ili ne — produžavaju.
