Odluka Suda Bosne i Hercegovine da odbaci optužnicu protiv Dario Ristić pokrenula je novu raspravu o pravnim prazninama kada je riječ o učešću državljana BiH u stranim oružanim snagama.
Ristić, koji je u međuvremenu stekao državljanstvo Rusija, teretio se za priključenje stranoj vojsci, ali je Sud zaključio da u njegovom slučaju nema elemenata krivičnog djela, s obzirom na to da je djelovao kao državljanin države čijoj se vojsci pridružio.
Nakon ove odluke, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine najavilo je inicijativu prema nadležnim institucijama na državnom nivou, s ciljem preispitivanja postojećih zakonskih rješenja i eventualnog njihovog mijenjanja.
Iz Tužilaštva ističu da je sudska praksa jasno ukazala na ograničenja u procesuiranju osoba s dvojnim državljanstvom, posebno u situacijama kada se angažuju u regularnim oružanim snagama druge države.
Stručnjaci za pravo upozoravaju da bi svaka izmjena zakona u ovom području zahtijevala pažljivo balansiranje između ustavnih prava, međunarodnih obaveza i domaćeg zakonodavstva. Dodaju da bi jednostavno proširenje krivične odgovornosti moglo otvoriti dodatna pravna pitanja.
Dio pravne zajednice smatra da bi rješenje moglo biti pronađeno kroz izmjene propisa o državljanstvu ili kroz administrativne mjere, umjesto kroz strožije krivične sankcije.
Podsjećanja radi, BiH je 2014. godine uvela krivično djelo odlaska na strana ratišta, prvenstveno zbog odlazaka državljana na ratišta u Sirija i Irak. Međutim, rat u Ukrajina otvorio je novu dimenziju ovog problema, naročito kada je riječ o osobama koje prethodno steknu državljanstvo druge zemlje.
Prema raspoloživim podacima, najmanje dvadesetak državljana BiH učestvovalo je u sukobima u Ukrajini, ali tačan broj nije poznat, dijelom i zbog nepostojanja precizne evidencije o osobama s dvojnim državljanstvom, što dodatno komplikuje rad nadležnih institucija.
