Cijene nafte nastavile su svoj uzlazni trend i u utorak dosegle najviše nivoe u gotovo pet mjeseci, dok tržište sve intenzivnije reaguje na eskalaciju tenzija između Izraela i Irana te mogućnost šireg regionalnog sukoba.
Američka “laka” nafta (WTI) porasla je za 4,3%, završivši dan na 74,84 dolara po barelu, što je najviša vrijednost od 22. januara ove godine. U međuvremenu je cijena sirove nafte tipa Brent, koja predstavlja globalnu referentnu vrijednost, porasla za više od 4% i dosegnula 75,26 dolara po barelu na londonskom tržištu.
Pored političkih tenzija, dodatnu zabrinutost izazvao je sudar dva tankera u strateški izuzetno važnom Omanskom zaljevu, u blizini Hormuškog moreuza – najužeg naftnog “grla” na svijetu kroz koji prolazi oko petine globalne nafte. Iako incident još nije do kraja razjašnjen, preliminarne procjene Zajedničkog pomorskog informacionog centra ukazuju na “navigacione probleme”.
„Nesreća i požar koji je uslijedio pojačali su bojazan da bi situacija u Hormuškom moreuzu mogla izmaknuti kontroli,“ upozorio je Robert Yawger, direktor za energetiku u kompaniji Mizuho Securities.
Paralelno s događajima na terenu, američki predsjednik Donald Trump sazvao je hitan sastanak sa zvaničnicima nacionalne sigurnosti, što je dodatno uznemirilo tržište. Prema izvorima CNN-a, Trump sve otvorenije razmatra mogućnost vojnog udara na iranska nuklearna postrojenja.
Ipak, analitičari napominju da potpuna blokada Hormuškog moreuza nije vjerovatna. “Čak ni tokom rata Irana i Iraka 1980-ih ovaj prolaz nije bio zatvoren”, istakao je Yawger.
Ole Hansen iz Saxo banke dodaje da bi Iran u slučaju blokade izgubio ključni izvor prihoda, dok bi SAD bio suočen s eksplozijom cijena goriva, što bi dodatno poguralo inflaciju.
Trgovci i analitičari s napetošću prate razvoj situacije, dok cijene nafte već ostavljaju konkretne posljedice na svjetsko tržište, a posebno na rast cijena benzina i transportnih troškova.
