“Protivnici nezavisnosti i postojanja Bosne i Hercegovine, ni oružanom agresijom na Bosnu i Hercegovinu kao međunarodno priznatu državu, nisu ostvarili svoje ciljeve. Bosna i Hercegovina je opstala u svojim prepoznatljivim međunarodnim okvirima, uprkos svemu, pa čak i uprkos tzv. međunarodnoj zajednici. Obrisi te borbe u posljednjim godinama, pa čak i u posljednjim mjesecima, naročito su vidljivi"
Kazao je ovo Željko Komšić, član predsjedništva BiH, tokom večerašnjeg prijema u Vijećnici povodom Dana nezavisnosti BiH. Domaćini prijema bili su članovi predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirević.
Komšić je također rekao da BiH sada nije suočena samo sa velikodržavnim aspiracijama susjeda i njihovim pokušajima podjele Bosne i Hercegovine, nego i sa neprimjerenim stranim intervencionizmom koji nam je možda u početku izgledao zbunjujuće, čudno, gotovo nevjerovatno.
"Toliko zbunjujuće, čudno i nevjerovatno da čak mnogi nisu željeli da vjeruju svojim očima. Onda su se pojavila logična pitanja gdje to odjednom, a zapravo nije odjednom, jer sjetimo se iskustva rata, nestadoše ljudska prava, jednakost, demokratski standardi, demokratija uopće? Gdje nestade međunarodna podrška suverenitetu Bosne i Hercegovine, pa nam sada ti lažni prijatelji sa susjedima uzimaju mjeru”,naglasio je Komšić.
Pozvao je i na nastavak borbe za nezavisnost i pravno i politički, ali i na svaki drugi način.
"Dobro je što konačno znamo ko je za stvarnu nezavisnost i suverenost Bosne i Hercegovine, a ko smatra to da o našem zakonodavstvu treba da odlučuju stranci i vlade susjednih zemalja. Dobro je što smo konačno utvrdili mjesto u kojem se susrećemo, ali i ono mjesto u kojem se razilazimo. (…) Niko ko je osvojio slobodu ne prepušta je dobrovoljno. Nekad nam se čini da bi nas pustili na miru kada bismo odustali od nezavisnosti. Ne bi, samo bi nas još gore progonili", zaključio je Komšić, naglašavajući da će pobijediti oni koji se sa Bosnom i Hercegovinom u potpunosti identificiraju.
Denis Bećirević govorio je, između ostalog, o pjedincima koji pokušavaju zloupotrijebiti pravo na samoopredjeljenje naroda.
"Šta je pravo na samoopredjeljenje naroda i kako se ostavaruje? Odgovor na ovo pitanje nije znao ni Slobodan Milošević kada ga je 1991. godine postavio Badinterovoj komisiji. "Ima li srpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH pravo na samoopredjeljenje?. Arbitražna komisija je dala odgovor: Sljedbenicima velikodržavne politike teško je palo saznanje da se svi međunarodni instrumenti koji se odnose na to načelo trebaju shvatiti prije svega u teritorijalnom, a ne u strogo etničkom smislu. Nažalost, ponovo na političkoj sceni imamo sljedbenike Miloševićeve politike. Ne prihvataju činjenicu da je načelo samoopredjeljenja u trajnoj suprotnosti sa načelom političke samostalnosti država u svijetu. Kada bi svi narodi pribjegli tom pravu, teritorijalna cjelovitost mnogih država došla bi u pitanje", poručio je Bećirević.
Goorio je i o Dejtonskom mirovnom sporazumu, te aktuelnoj situaciji u državi.
"Dejton je potvrdio suverenitet i kontinuitet BiH. Danas je BiH kandidat za članstvo u EU i zemlja pred ulaskom u NATO. Pred našom državom su važne faze procesa evropskih i euroatlantskih integracija. BiH treba pomoći da izgradi funkcionalne državne institucije koje su sposobne preuzeti odgovornost za ubrzano kretanje prema EU i NATO-u. Nažalost pokušaji razaranja države nisu prestali. U periodu agresije to je provođeno ubijanjima, protjerivanjima i genocidom. Danas se to provodi blokadom države, pokušajima slabljenja i urušavanja državnih institucija. Krajnji cilj snaga jeste podjela BiH kao države. Usmjerenost tih projekata neće se promijeniti ni u narednim godinama", naglasio je član Predsjedništva BiH..
Prijemu u Vijećnici nije prisustvovala predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je ranije rekla da Dan nezavisnosti Bih smatra morbidnim datumom.
U Vijećnici su bili prisutni predstavnici političkog, vjerskog i društvenog života u BiH, kao i članovi spasilačkih timova koji su učestvovali u spašavanjima u Turskoj.
Bosnu i Hercegovinu nepriznaje još 17 zemalja svijeta: Madagaskar, Tajvan, Togo, Papua Nova Gvineja, Centralnoafrička Republika, Lesoto, Butan, Bahami, Grenada, Kiribati, Tonga, Savezne Države Mikronezije, Maršalovi Otoci, Sveti Kristofor i Nevis, Monako i Palau.
