Svjetski lideri na samitu o klimi COP30 oštro su kritikovali američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog njegovog stava o klimatskim promjenama.
Iako Trump ne prisustvuje skupu u brazilskom gradu Belému, nazvan je lažovom zbog odbacivanja nauke i "neprijateljem čovječanstva" zbog povlačenja ključnih klimatskih politika .
Tokom naredne dvije sedmice, zemlje će pokušati pregovarati o novom sporazumu o klimatskim promjenama, s posebnim fokusom na finansiranje zaštite svjetskih šuma. Međutim, samit se održava usred slabljenja političke volje za rješavanje ovog gorućeg problema.
Političke podjele i odsustvo ključnih igrača Britanski premijer Sir Keir Starmer priznao je da politički konsenzus o klimi slabi. Izjavio je da su klimatske promjene nekada bile ujedinjujuće pitanje, ali da je "danas, nažalost, taj konsenzus nestao".
Primjetno je da na samitu nisu prisutni lideri nekih od najvećih svjetskih nacija - Indije, Rusije i Kine. Iako ni predsjednik Trump nije u Belému, njegovi stavovi su glavna tema razgovora. U septembru je u UN-u klimatske promjene nazvao "najvećom prevarom ikada počinjenom u svijetu" i odbacio upotrebu obnovljivih izvora energije.
„Cijeli globalistički koncept, koji od uspješnih industrijaliziranih nacija traži da same sebi nanesu bol i radikalno poremete čitava svoja društva, mora biti potpuno i bezuvjetno odbačen“, rekao je tada Trump.
Oštre reakcije na Trumpov stav
Ne navodeći njegovo direktno ime, brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva upozorio je na "ekstremističke snage koje izmišljaju lažne vijesti i osuđuju buduće generacije na život na planeti zauvijek promijenjenoj globalnim zagrijavanjem".
Lideri Čilea i Kolumbije bili su direktniji, nazivajući američkog predsjednika lažovom i pozivajući druge zemlje da ignorišu pokušaje SAD-a da se povuku iz klimatskih sporazuma. "Nauka je vrlo jasna. Vrlo je važno ne krivotvoriti istinu", rekla je za BBC čileanska ministrica okoliša Maisa Rojas.
Ipak, iako su kritike upućene Trumpu naišle na odobravanje javnosti, postizanje dogovora o novim koracima pokazalo se mnogo težim. Većina zemalja još nije podnijela nove planove za smanjenje emisija ugljika, glavnog uzroka globalnog zagrijavanja.
Iznenađujući potez Ujedinjenog Kraljevstva
Uprkos tome što je premijer Starmer rekao okupljenima da je "UK u potpunosti angažovan", njegova vlada je napravila iznenađujući potez. Na razočaranje brazilskih domaćina, UK se u srijedu navečer povukao iz svog vodećeg fonda od 125 milijardi dolara za zaštitu svjetskih prašuma.
Predsjednik Lula se nadao da će prikupiti 25 milijardi dolara za Fond za tropske šume, prvenstveno od razvijenih zemalja, kako bi podržao vlade i zajednice koje štite ključne ekosisteme poput Amazona i bazena rijeke Kongo. Zaštita ovih područja je ključna za borbu protiv klimatskih promjena - ona pokrivaju samo 6% svjetske kopnene mase, ali skladište milijarde tona stakleničkih plinova i dom su polovini svjetskih vrsta.
Ovaj potez je tim više iznenađujući jer je Velika Britanija bila u velikoj mjeri uključena u osmišljavanje fonda i pokrenula globalnu obavezu zaustavljanja deforestacije do 2030. na samitu COP26 u Glasgowu 2021. Lord Zach Goldsmith, bivši ministar zaštite okoliša, rekao je za BBC: "Pretpostavka je bila da će Velika Britanija biti vodeći učesnik, a u posljednjem trenutku su se povukli. To je izazvalo, blago rečeno, pravu frustraciju ovdje u Brazilu... brazilska vlada iza kulisa je bijesna."
Odluka je također u suprotnosti sa stavom princa od Walesa, koji je, obraćajući se liderima u četvrtak, proglasio fond "vizionarskim korakom ka vrednovanju uloge prirode u klimatskoj stabilnosti" i uvrstio ga u uži izbor za svoju nagradu Earthshot od milion funti.
Poziv na hitnu akciju
Princ William pokušao je ohrabriti lidere da prevaziđu razlike i krenu naprijed. "Odavno vjerujem u moć optimizma da nas pokrene naprijed: vjerovanje da, čak i suočeni sa zastrašujućim izazovima, imamo domišljatost i odlučnost da napravimo promjenu, i to sada", rekao je.
Pozvao ih je da djeluju zbog svoje djece i unučadi. "Ovo je trenutak u kojem moramo djelovati s jasnoćom koju od nas zahtijeva historija. Budimo generacija koja je preokrenula tok događaja - ne zbog aplauza, već zbog tihe zahvalnosti onih koji će se tek roditi", rekao je.
Hitnost djelovanja naglašena je nedavnim vremenskim katastrofama. Uragan Melissa, koji je prošle sedmice pogodio Karibe, bio je jedan od najjačih ikada zabilježenih u regiji i odnio je više od 75 života. Analiza Imperial Collegea sugerira da su klimatske promjene povećale ekstremne padavine povezane s uraganom za 16%. Ključna pitanja finansiranja za one koji su već najteže pogođeni klimatskim promjenama bit će u središtu pregovora u naredne dvije sedmice.
