Novo istraživanje britanskog lista The Guardian otkriva zabrinjavajuće razmjere dezinformacija koje se šire putem društvene mreže TikTok, posebno kada je riječ o temama mentalnog zdravlja. U svijetu u kojem internet istovremeno povezuje ljude i širi netačne informacije, TikTok se sve više ističe kao platforma koja promoviše opasne i pogrešne savjete pod krinkom "psiholoških uvida".
Stručni tim, koji je analizirao 100 najpopularnijih videa pod oznakom #mentalhealthtips, utvrdio je da čak 52 klipa sadrže barem djelimične dezinformacije. U tim videima se govori o problemima poput anksioznosti, depresije, bipolarnog poremećaja, traume i neurodivergencija, ali na način koji često banalizira ili pogrešno interpretira ozbiljne dijagnoze.
Psihologinja Amber Johnston iz Britanskog psihološkog društva, koja je učestvovala u analizi sadržaja, naglašava:
"TikTok daje iluziju da postoje univerzalni savjeti koji svima pomažu. Kada ti savjeti ne funkcionišu, ljudi se mogu osjećati još gore."
Stručnjaci su identifikovali četiri ključna problema među sadržajem koji širi netačne informacije:
Patologizacija normalnih emocija – svakodnevni osjećaji poput umora ili nervoze predstavljaju se kao simptomi ozbiljnih psihičkih poremećaja, što kod gledalaca može izazvati lažnu samodijagnozu i dodatnu anksioznost.
Zloupotreba terapeutske terminologije – pojmovi poput “zlostavljanje” i “trauma” se koriste olako, bez konteksta, čime se umanjuje ozbiljnost tih stanja i zbunjuju osobe koje traže pomoć.
Lažni tretmani i pseudonauka – pojedini influenseri nude "čudesna rješenja" poput liječenja traume za 60 minuta, povezivanje prehrambenih navika s depresijom ili reklamiranje suplemenata koji navodno liječe anksioznost.
Anegdote kao dijagnoze – korisnici često dijele vlastita iskustva iz psihijatrijskih ustanova kao univerzalnu istinu, bez uvida stručnjaka i bez napomene da se radi o ličnim pričama, a ne medicinskim preporukama.
Posebno je problematično što mnogi korisnici ne razlikuju osobno iskustvo od profesionalnog savjeta. U jednom videu, osoba u bolničkoj odjeći tvrdi da je hospitalizirana "jer je bila previše iskrena prema terapeutu", što šalje pogrešnu i potencijalno zastrašujuću poruku osobama koje se možda prvi put odlučuju potražiti pomoć.
Iako TikTok tvrdi da uklanja problematičan sadržaj i sarađuje sa zdravstvenim institucijama poput WHO-a i NHS-a, Guardianovo istraživanje pokazuje da su štetni savjeti i dalje prisutni i lako dostupni korisnicima. TikTok navodi da uklanja 98% štetnog sadržaja prije nego što ga korisnici prijave, ali istraživači upozoravaju da su algoritmi i dalje skloni promovisanju viralnog sadržaja – bez obzira na njegovu tačnost.
Na kraju, iako društvene mreže mogu imati edukativnu i terapeutski korisnu ulogu, ova studija upozorava da neprovjereni savjeti sa TikToka mogu više naštetiti nego pomoći, posebno mladim ljudima koji se oslanjaju na te sadržaje u trenucima lične krize.
