Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” objavila je danas svoj izvještaj o prijevremenim izborima za predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS, ukazujući na niz nepravilnosti koje, kako navode, značajno ugrožavaju pouzdanost dijela izbornih rezultata. Izborna trka bila je izuzetno tijesna, a razlike između vodećih kandidata često su unutar statističke margine greške, što dodatno komplikuje proglašenje pobjednika.
Prema izvještaju Koalicije, problemi izbornog sistema u BiH nisu novost. Nepravilnosti počinju već u predizbornoj fazi – kroz nezakonite pritiske na birače, kupovinu glasova, zloupotrebu javnih resursa, govor mržnje, preuranjenu kampanju, pa čak i uključivanje djece u političke aktivnosti. Na sam dan izbora bilježene su manipulacije na biračkim mjestima: dodavanje glasova kandidatima, ciljano poništavanje listića, falsifikovanje potpisa, te glasanje u ime birača koji nisu izašli.
Koalicija upozorava i na spore i nedovoljno učinkovite sankcije za izborne prevare, napominjući da istrage često traju godinama, dok ozbiljna odgovornost za krivična djela rijetko uslijedi. Ovakva situacija, prema njihovim ocjenama, dugoročno podriva povjerenje građana u izborni proces i demokratske institucije.
Izbori su praćeni primjenom PVT metodologije (paralelno prikupljanje rezultata sa reprezentativnog uzorka biračkih mjesta). Rezultati pokazuju tijesnu trku između dva kandidata, gdje razlika iznosi svega 0,7 posto – unutar statističke margine greške od +/-1,5 posto i manja od razlike prikazane službenim rezultatima Centralne izborne komisije BiH. Zbog toga Koalicija ne može sa sigurnošću potvrditi pobjednika.
Posebno sporan segment izvještaja odnosi se na ponovna brojanja u Glavnom centru za brojanje. Na uzorku od 131 biračkog mjesta, razlike su utvrđene na 72, dok ih na 59 nije bilo. Koalicija navodi da je na spornim mjestima “ukradeno najmanje 827 glasova” – 532 glasa dodana Siniši Karanu, a 295 glasova oduzeto Branku Blanuši, u prosjeku oko 11 glasova po biračkom mjestu.
Analitičari ističu da ovakve nepravilnosti, iako relativno male u apsolutnom broju glasova, mogu imati ogroman utjecaj na rezultat izbora u entitetima gdje je trka izuzetno tijesna. Podsjećaju i na ranije izbore, posebno 2022. godine, kada su ponovna brojanja ukazivala na organizovane manipulacije u pojedinim sredinama, koje se sada ponavljaju.
Još jedan značajan nalaz Koalicije je da je broj spornih glasova znatno manji na biračkim mjestima gdje su bili prisutni posmatrači, što potvrđuje važnost nadzora i transparentnosti u izbornom procesu. Ipak, primijećeno je da im često nije omogućeno praćenje procesa iz neposredne blizine, čime se smanjuje mogućnost pravovremenog uočavanja nepravilnosti.
Koalicija je Centralnoj izbornoj komisiji dostavila opsežnu dokumentaciju, uključujući listu kritičnih situacija, prijave nepravilnosti i sporna biračka mjesta. Preporučuju nastavak ponovnog brojanja tamo gdje postoji osnov, te u slučajevima potvrđene krađe glasova ili falsifikovanja potpisa – ponavljanje izbora i podnošenje krivičnih prijava.
Kao dugoročnu mjeru, Koalicija predlaže uvođenje novih izbornih tehnologija do Opštih izbora 2026. godine, uključujući elektronsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. Smatraju da bi ovakve inovacije mogle spriječiti najveći dio uočenih manipulacija, unaprijediti transparentnost i povećati povjerenje građana u izborne procese.
Službeni podaci Centralne izborne komisije BiH pokazuju da je razlika između Karana i Blanuše 9.577 glasova, dok je broj spornog materijala obuhvaćen prijedlogom o ponavljanju izbora 15.822 glasa, što matematički čini preokret mogućim.
Donesena je i odluka o održavanju prijevremenih izbora za načelnika Općine Vareš, na kojima će učestvovati kandidati HDS-a, HDZ-a BiH, SDA, SBiH i jedan nezavisni kandidat. Ovi izbori predstavljaju dodatni test integriteta izbornog sistema, ali i priliku da se implementiraju reforme koje Koalicija “Pod lupom” smatra ključnim za očuvanje demokratskih standarda u BiH.
Stručnjaci naglašavaju da su nepravilnosti u RS-u simptom šireg problema izbornog sistema u BiH, uključujući hroničnu sporu reakciju institucija, slab pravni okvir i manjak efikasnog nadzora. Bez hitne implementacije preporučenih reformi, rizik od ponavljanja sličnih problema ostaje visok, što dugoročno može dovesti do narušavanja legitimiteta izabranih predstavnika i političke stabilnosti u zemlji.
