U okviru svoje nove trgovinske politike, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) odredio je carine na uvoz iz Bosne i Hercegovine (BiH) u iznosu od 35%, dok je za Srbiju nametnuta još viša stopa od 37%.
Ove mjere dolaze u kontekstu najavljene osnovne carinske stope od 10% za većinu zemalja, dok je za Evropsku uniju (EU) utvrđena carina od 20%. Zašto su BiH i Srbija suočene sa znatno višim tarifama u odnosu na evropski blok i osnovnu stopu?
Trampova administracija, poznata po zaštitničkoj ekonomskoj politici pod sloganom "Amerika na prvom mjestu", tvrdi da nivo carina odražava trgovinske barijere koje ove zemlje nameću američkoj robi ("tariffs charged to the U.S."). Međutim, stručnjaci ukazuju da je u pitanju više od toga – konkretno, odraz američkog robnog trgovinskog deficita u trgovini s BiH i Srbijom. Šef istraživanja u Dojče banci Džordž Saravelos objašnjava da se carine temelje na odnosu robnog trgovinskog deficita neke zemlje s SAD-om u odnosu na izvoz te zemlje u SAD: "Jednostavno rečeno, što je veći nominalni trgovinski deficit neke zemlje s SAD-om, prilagođen za apsolutnu veličinu uvoza te zemlje, to su carine veće."
Iako BiH i Srbija nisu među najvećim trgovinskim partnerima SAD-a, visoke stope od 35% i 37% sugerišu da njihov trgovinski odnos s Amerikom ima nepovoljan deficit s američke perspektive. Na primjer, uvoz iz ovih zemalja, poput proizvoda namjenske industrije ili namještaja, mogao bi biti viđen kao konkurencija domaćim proizvođačima, što je podstaklo strože mjere. Pored toga, geopolitički faktori igraju ulogu: Srbija, s carinom od 37%, ima značajne ekonomske veze s Kinom i Rusijom, što možda dodatno opravdava višu stopu, dok BiH, s 35%, može biti pod sličnim uticajem percepcija o njenim međunarodnim partnerstvima.
EU, s carinom od 20%, očigledno uživa povoljniji tretman zbog svog statusa ključnog saveznika i trgovinskog partnera SAD-a, gdje prekomjerne tarife rizikuju ozbiljne uzvratne mjere. Trampova osnovna stopa od 10% trebalo je da bude polazna tačka, ali odstupanja za BiH i Srbiju ukazuju da ove zemlje nisu svrstane u "neutralnu" kategoriju. Osim ekonomske logike, visoke carine mogle bi biti i pregovaračko sredstvo za političke ili ekonomske ustupke, poput otvaranja tržišta za američke proizvode.
Dok zvanična obrazloženja iz Bele kuće ostaju ograničena na tvrdnje o recipročnim trgovinskim barijerama, analitičari poput Saravelosa naglašavaju da je ključni faktor upravo trgovinski deficit. Pitanje ostaje: jesu li BiH i Srbija kolateralna šteta Trampovog šireg trgovinskog rata ili su ciljano kažnjene zbog specifičnih ekonomskih i političkih razloga? Ono što je sigurno jest da će ove tarife značajno opteretiti ionako krhke ekonomije Zapadnog Balkana.
Prema Trumpovoj administraciji, novi tarifni režim bio je osmišljen da odražava "nepoštene" trgovinske prakse i barijere koje su druge zemlje nametale Sjedinjenim Američkim Državama.
Kako se izračunavaju Trumpove tarife?
Metodologija koju je koristila Trumpova administracija bila je relativno jednostavna i zasnovana na sljedećoj formuli:
Uzimanje trgovinskog deficita koji SAD imaju s određenom zemljom.
Dijeljenje tog deficita s ukupnim iznosom izvoza te zemlje u SAD.
Dobivena cifra se zatim dijeli s dva, jer je Trump izjavio da želi biti "dobar" prema trgovinskim partnerima.
Primjer Bosne i Hercegovine
Ako ovu formulu primijenimo na trgovinske odnose SAD-a i Bosne i Hercegovine, dobili bismo sljedeći izračun:
Trgovinski deficit SAD-a s BiH: 115,6 miliona dolara
Ukupan uvoz SAD-a iz BiH: 166,2 miliona dolara Formula bi izgledala ovako:
115,6M / 166,2M = 0,6954 (ili 69,54 posto)
Nakon podjele s dva, krajnja tarifa bi iznosila:
69,54 posto / 2 = 34,77 posto
To znači da bi, prema Trumpovoj formuli, proizvodi iz Bosne i Hercegovine mogli biti opterećeni novom tarifom od otprilike 35 posto, što je i procenat koji je objavila Bijela Kuća.
Ova metoda naišla je na kritike jer ne uzima u obzir specifične sektorske trgovinske odnose niti razmatra druge ekonomske faktore, poput investicija, troškova proizvodnje i uloge multinacionalnih kompanija.
Također, Trumpova administracija tvrdi da trgovinski deficit predstavlja zbir "nepoštenih" trgovinskih praksi, što mnogi ekonomisti osporavaju.
James Surowiecki, finansijski analitičar, prvi je primijetio ovaj obrazac i ukazao da se iza njega ne krije kompleksan ekonomski model, već jednostavan proračun prilagođen političkim ciljevima administracije.
Uvođenje visokih tarifa moglo bi negativno utjecati na izvoz Bosne i Hercegovine u SAD, posebno u industrijama koje već imaju nisku profitnu marginu. Međutim, s obzirom na to da ukupni obim trgovine između BiH i SAD nije prevelik u poređenju s drugim partnerima, efekti bi mogli biti ograničeni.
