Svaka država ima svoja prepoznatljiva obilježja po kojima gradi identitet i ostaje upamćena u svijetu. Bosna i Hercegovina se, između ostalog, izdvaja i po svojoj himni bez zvaničnog teksta, što je svrstava u mali krug zemalja s takvom posebnosti. Ipak, mnogo snažnije od pitanja himne u javnosti odjekuje tema zastave – simbola koji je kroz historiju mijenjao oblik u skladu s političkim i društvenim okolnostima.
Kroz različite periode, zastava Bosne i Hercegovine prilagođavala se vremenu i vlastima, ali jedna verzija ostala je posebno urezana u kolektivno pamćenje građana – srednjovjekovna zastava sa zlatnim ljiljanima. Taj simbol, koji potiče iz vremena bosanske kraljevine, mnogi i danas doživljavaju kao autentično obilježje državnosti i historijskog kontinuiteta zemlje.
Upravo zastava sa ljiljanima vraćena je u upotrebu 1992. godine, u ključnom trenutku kada je Bosna i Hercegovina obnovila svoju nezavisnost. Pod tim simbolom zemlja je proglasila samostalnost, ali i vodila tešku borbu za očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta nakon što je bila izložena agresiji. Za mnoge građane, ljiljani nisu predstavljali samo zastavu, već i znak otpora, ponosa i nade.
U razgovoru za Hayat, historičar Enver Imamović podsjeća da je zastava sa ljiljanima bila zamišljena kao neutralan simbol svih naroda i građana Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, njeno kasnije ukidanje predstavlja nepravdu, posebno imajući u vidu činjenicu da su u javnoj upotrebi ostali i drugi etnički simboli, poput šahovnice i dvoglavog orla.
„Naša autentična zastava bila je ona sa ljiljanima koju smo imali tokom rata. Ona je ponovo vraćena 1992. godine kao neutralna zastava za sve narode u BiH. Nažalost, nakon četiri godine rata zabranjena je od međunarodne zajednice uz obrazloženje da je riječ o ratnoj zastavi“, ističe Imamović.
On smatra da bi bilo dosljedno da su, zajedno sa zastavom ljiljana, iz upotrebe uklonjena i druga nacionalna obilježja, kako bi se izbjegla selektivnost i dodatne podjele u društvu. Imamović naglašava da je Bosna i Hercegovina jedna od najstarijih država u Evropi te da bi povratak srednjovjekovne zastave predstavljao vraćanje izvornom identitetu zemlje.
Specifičnost Bosne i Hercegovine, prema njegovim riječima, ogleda se u činjenici da ne postoji jedinstven društveni konsenzus oko državnih simbola, što nije uobičajeno u većini drugih zemalja. Dok, primjera radi, Velika Britanija koristi simbole iz srednjeg vijeka bez većih sporova, u BiH pitanje zastave i dalje izaziva snažne političke i emocionalne reakcije.
„Danas imamo zastavu koja je uspostavljena voljom druga dva naroda, što mnogi doživljavaju kao nepravdu prema onima koji iskreno vole ovu zemlju. I ovu aktuelnu zastavu poštujemo jer je zvanično državno obilježje, ali naš cilj je povratak zastave sa ljiljanima“, kaže Imamović.
Koliko je simbol ljiljana i dalje prisutan u srcima građana, vidi se na brojnim javnim događajima – koncertima, obilježavanjima važnih datuma, sportskim utakmicama, ali i privatnim proslavama. Ljiljani su, kako navodi Imamović, ostali snažan znak patriotizma i povezanosti s državom, bez obzira na formalni status zastave.
Ipak, postoje i primjeri ograničavanja korištenja ovog simbola, posebno u pojedinim dijelovima zemlje, što kod građana izaziva osjećaj povrijeđenosti i nemoći. Imamović naglašava da takve situacije bole mnoge koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao svoju domovinu.
„Odluka o promjeni zastave bila je nametnuta od međunarodne zajednice, ali emocije prema ljiljanima nisu izbrisane. One su i dalje snažne i vidljive u svakodnevnom životu“, zaključuje Imamović u razgovoru za Hayat.
Zastava sa ljiljanima, iako više nije zvanični državni simbol, i dalje živi kao snažan podsjetnik na historiju, borbu i identitet Bosne i Hercegovine. Kao znak kontinuiteta i državnosti, ona ostaje duboko ukorijenjena u srcima mnogih građana – kao simbol prošlosti, ali i nade u budućnost.
