Elektroenergetski sektor BiH pod pritiskom: Problemi rastu, računi za građane sve veći
Od dolaska novih vlasti na čelne pozicije u Bosni i Hercegovini, gotovo da nema područja života u kojem se ne bilježe padovi. Posebno kritično stanje zabilježeno je u elektroenergetskom sektoru, gdje problemi postaju sve očigledniji.
U Federaciji BiH, dolaskom koalicije SDP–NiP–NS i postavljanjem svojih ljudi na rukovodeće pozicije u Elektroprivredi BiH, ovaj ključni sektor bilježi značajne padove. Dok je ranije BiH bila izvoznica električne energije, danas se svake godine povećavaju uvozi struje, a računi za građane i preduzeća rastu.
Problemi Elektroprivrede BiH
Elektroprivreda BiH je 2024. godinu završila s gubitkom prije oporezivanja od 57,96 miliona KM, dok je za 2025. revidiranim planom predviđen još veći minus – 61,18 miliona KM.
Prema analizi stručnjaka za energetiku Edhema Bičakčića, rudnici uglja u BiH trebali bi 2026. iskopati više od 1,5 miliona tona uglja u odnosu na prošlu godinu, kako bi se nadoknadio deficit u proizvodnji električne energije i vratio status izvoznika. Prošle godine ukupna proizvodnja električne energije u BiH iznosila je 14,4 TWh, od čega su javna preduzeća proizvela 10,5 TWh, dok su neovisni proizvođači proizveli 3,9 TWh.
Deficit električne energije kod javnih preduzeća iznosio je 1,7 TWh, što je zahtijevalo otkup ili nabavku struje s tržišta. Proizvodnja Elektroprivrede BiH u 2025. smanjena je za 23 posto u odnosu na plan iz Elektroenergetskog bilansa, a četiri posto u odnosu na revidirani plan poslovanja za period 2025.–2027., prvenstveno zbog nedostatka uglja, koji je manji za 18 posto u odnosu na plan.
Elektroprivreda HZHB je, s druge strane, imala proizvodnju na nivou vlastite potrošnje. Građani i privreda već su prošle godine osjetili rast računa, a trend rasta cijena izgleda da će se nastaviti i u narednom periodu.
Stanje u Republici Srpskoj
Situacija u Republici Srpskoj također je složena i nesigurna. Ovdje se tačno stanje elektroprivrednih preduzeća teško procjenjuje, ali je poznato da su građani i privreda doživjeli poskupljenje od 1. januara 2025., a novo od 1. januara ove godine.
Prema Bičakčićevoj analizi, deficit u RS uzrokovan je pogonskom nespremnošću termoelektrana i nedostatkom uglja u TE Ugljevik, ali i obavezama prema Elektrogospodarstvu Slovenije – prošle godine morali su isporučiti 400 GWh električne energije, uz dodatne financijske obaveze po arbitražama.
TE Stanari je stabilna s proizvodnjom od 2 TWh, dok TE Gacko i TE Ugljevik imaju 12 posto manju proizvodnju od planirane. Termoelektrane u RS su od planiranih šest miliona tona uglja dobile 5,5 miliona, što dodatno opterećuje proizvodnju i održivost sistema.
Pad proizvodnje, nedostatak uglja i rast uvoza električne energije doveli su elektroenergetski sektor BiH u kritično stanje. Građani i privreda osjećaju posljedice kroz sve veće račune, dok javna preduzeća bilježe gubitke. Analize stručnjaka jasno ukazuju na potrebu hitnog planiranja, modernizacije termoelektrana i stabilnog snabdijevanja ugljem kako bi BiH mogla zadržati status sigurnog proizvođača električne energije i smanjiti finansijski pritisak na domaćinstva i privredu.
