Trump i Musk protiv USAID-a: Američki globalni utjecaj na prekretnici?
Administracija novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, uz podršku njegovog bliskog saradnika Elona Muska, otvorila je front protiv jedne od najvažnijih institucija američke vanjske politike – Agencije za međunarodni razvoj (USAID). Ova agencija, osnovana kako bi proširila američki utjecaj kroz humanitarnu i ekonomsku pomoć, sada je pod udarom zbog optužbi za političku pristranost i rasipanje budžetskih sredstava.
Iako smanjenje finansiranja USAID-a može izgledati kao dio šireg plana za "efikasniju vladu", geopolitičke posljedice ovog poteza mogle bi biti dalekosežne. Povlačenje američke pomoći ostavilo bi vakuum koji bi Kina i Rusija rado popunile, što bi dugoročno moglo ugroziti globalni položaj Sjedinjenih Država.
Od Marshallovog plana do USAID-a: Kako je Amerika kupovala saveznike?
Američka politika pružanja pomoći datira još od kraja Drugog svjetskog rata, kada je administracija predsjednika Harryja S. Trumana odlučila napustiti dotadašnju izolacionističku doktrinu i preuzeti aktivniju ulogu na globalnoj sceni. Umjesto da poražene sile poput Njemačke i Japana ekonomski devastira, Washington je pokrenuo Marshallov plan – program obnove evropskih ekonomija vrijedan 13,3 milijarde dolara (što bi u današnjoj vrijednosti iznosilo preko 170 milijardi dolara).
Cilj ovog plana bio je jasan: spriječiti povratak radikalnih ideologija, stabilizovati evropski kontinent i osigurati trajnu dominaciju SAD-a. I dok su SAD u Prvom svjetskom ratu ostale po strani nakon što je rat završen, poslije 1945. godine strategija se potpuno promijenila – umjesto kažnjavanja poraženih država, odlučili su ih ekonomski integrirati u novi poredak.
Ovaj model ubrzo je institucionalizovan kroz USAID, osnovan 1961. godine, koji je postao ključni alat američke vanjske politike u narednih šest decenija. Njegov zadatak bio je jednostavan – kroz ekonomsku, tehničku i humanitarnu pomoć osigurati lojalnost stranih vlada i potaknuti stabilnost u regijama od strateškog interesa za SAD.
Trump i Musk protiv USAID-a: Borba protiv „duboke države“ ili geopolitička greška?
Od trenutka kada je preuzeo vlast, Trumpova administracija jasno je stavila do znanja da će se boriti protiv institucija koje smatraju bastionima liberalnog establišmenta. USAID se našao na meti upravo zbog toga što su ga, u prethodnim administracijama, često koristili demokrati za promicanje svojih ideoloških ciljeva.
Tokom mandata Joea Bidena, USAID je finansirao projekte vezane za inkluzivnost, zaštitu LGBT prava, borbu protiv govora mržnje i druge progresivne inicijative širom svijeta. Ove aktivnosti posebno su smetale konzervativnim republikancima, koji tvrde da se USAID pretvorio u instrument ideološkog inženjeringa, umjesto da se bavi isključivo humanitarnom i razvojnom pomoći.
Sada, dolaskom Trumpa, otvorena je mogućnost za masovno smanjenje budžeta USAID-a. Za 2025. godinu, planirano je povlačenje čak 42,8 milijardi dolara iz međunarodnih programa pomoći. Iako bi ovo zadovoljilo fiskalno konzervativne birače, pitanje je može li SAD sebi priuštiti ovakav potez u trenutku kada globalna geopolitička scena postaje sve nestabilnija.
Elon Musk, koji je preuzeo ulogu neformalnog savjetnika nove administracije, smatra da USAID i slične agencije predstavljaju rasipanje državnog novca, te zagovara "efikasniji" pristup u vođenju vlade. Međutim, ovaj stav dolazi uz rizik – jer dok se Amerika povlači, druge sile već čekaju priliku da popune prazninu.
Kina i Rusija spremne da preuzmu američku ulogu
Jedna od glavnih prednosti USAID-a bila je njegova sposobnost da kroz ekonomske inicijative "veže" strane države za američke interese. Smanjenjem budžeta i povlačenjem iz određenih regija, otvara se prostor za druge sile, prije svega Kinu i Rusiju.
Kina je već godinama aktivna na međunarodnoj sceni kroz inicijativu „Pojas i put“, u okviru koje je od 2013. do 2021. godine uložila 679 milijardi dolara u infrastrukturu i razvojne projekte širom svijeta. Kineske investicije često dolaze bez političkih uslova, što ih čini privlačnim alternativama za mnoge države koje su do sada zavisile od američke pomoći.
Iako finansijski slabija, Rusija se oslanja na svoju propagandnu moć i strateške političke manevre kako bi proširila svoj utjecaj. Povlačenjem USAID-a iz pojedinih zemalja, Moskva bi mogla jačati svoje prisustvo kroz "soft power" metode, kao što su medijske kampanje i vojno-diplomatska saradnja.
USAID u kontekstu Rubijevih „tri pitanja“
Novi američki državni sekretar Marco Rubio postavio je ključna pitanja koja bi trebala definisati američku vanjsku politiku:
1.Da li čini Ameriku sigurnijom?
2.Da li čini Ameriku jačom?
3.Da li čini Ameriku prosperitetnijom?
USAID je, uprkos kritikama, godinama služio upravo tim ciljevima. Kroz ekonomske projekte i razvojnu pomoć, SAD su osiguravale lojalnost stranih partnera, sprječavale nestabilnost koja bi mogla ugroziti njihove interese i stvarale uslove za lakši pristup američkih kompanija stranim tržištima.
Gašenje ili drastično smanjenje budžeta za međunarodnu pomoć moglo bi ugroziti ove ciljeve, ostavljajući prostor za rivale koji žele potisnuti američki utjecaj.
Auto-gol ili strateški potez?
Iako republikanska administracija tvrdi da je rezanje budžeta za USAID korak ka racionalnijem trošenju novca, geopolitičke posljedice ovog poteza mogle bi biti ozbiljne.
Smanjenje američkog prisustva u globalnim razvojnim projektima moglo bi značiti jačanje utjecaja Kine i Rusije, što bi dugoročno oslabilo sposobnost SAD-a da oblikuju međunarodne odnose prema vlastitim interesima.
Pitanje nije samo da li USAID troši novac efikasno, već i kakve će posljedice proizaći iz njegovog slabljenja. Ako se pokaže da su Trump i Musk nepromišljeno uništili jedan od ključnih stubova američke moći, ovaj potez bi mogao ostati zapamćen ne kao "eurogol", već kao spektakularan "auto-gol" američke vanjske politike.
