Svijet je ušao u opasno razdoblje „rušilačke politike“ koja preferira ukidanje institucija umjesto postupne reforme, objavila je Minhenska sigurnosna konferencija (MSC) uoči svog godišnjeg okupljanja ove sedmice.
MSC će okupiti 65 svjetskih čelnika, gotovo 100 ministara odbrane i vanjskih poslova te druge visoke vojne i državne dužnosnike radi trodnevnih rasprava koje počinju u petak. Među najistaknutijim gostima očekuju se američki državni sekretar Marco Rubio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, dok će se Friedrich Merz prvi put pojaviti na konferenciji otkako je postao njemački kancelar.
Događaj, prvi put održan 1963. godine, prerastao je iz relativno opskurnog okupljanja hladnoratovskih stratega u glavni forum zagovornika NATO-a, transatlantskih veza i svjetskog poretka predvođenog zapadom. Međutim, ovogodišnja konferencija fokusira se na slabljenje upravo tih odnosa i diplomatskih normi.
Izvještaj „2026 Munich Security Report“, objavljen u ponedjeljak, velik dio krivice za radikalne promjene pripisuje američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, za kojeg se navodi da „uništava postojeća pravila“ i provodi „rušilačku politiku“. Ipak, Trump je samo najmoćnija manifestacija šireg trenda prisutnog u mnogim zemljama. „U mnogim zapadnim društvima, političke sile koje preferiraju destrukciju umjesto reformi su u zamahu“, navodi tim stručnjaka MSC-a u izvještaju naslovljenom Under Destruction.
Rezultati istraživanja predstavljenog u izvještaju pokazuju nisku razinu povjerenja građana u sadašnje politike vlada. U Kini, 80 posto ispitanika očekuje poboljšanja, dok je u Indiji taj broj 61 posto. U SAD-u tek 31 posto ispitanika vjeruje da politike vlada donose bolje rezultate za buduće generacije, dok su očekivanja u Europi još niža: Italija 22 posto, Velika Britanija 20 posto, Njemačka 13 posto i Francuska 12 posto.
Čelnik MSC-a Wolfgang Ischinger u predgovoru izvještaja ističe da „duboka neizvjesnost“ pogađa svijet, a posebno Europu. „Rijetko se u recentnoj historiji konferencije događalo da je toliko temeljnih pitanja istovremeno bilo na stolu: o sigurnosti Europe, otpornosti transatlantskog partnerstva i sposobnosti međunarodne zajednice da upravlja sve kompleksnijem i konfliktnijem svijetu“, navodi Ischinger.
Istraživanja MSC-a također pokazuju da Trumpove politike odobrava tek mali broj ljudi izvan SAD-a, dok čak i u Americi samo 39 posto ispitanika smatra da njegove politike dobro djeluju za zemlju, a 37 posto da su dobre za svijet. Pesimizam je posebno izražen u Kanadi i Njemačkoj, gdje 77, odnosno 72 posto ispitanika očekuje negativne posljedice za svoju zemlju, dok 71 posto Kanađana i 69 posto Nijemaca smatra da će svijet biti negativno pogođen. Najveće odobravanje Trumpovih politika izvan SAD-a bilježe Brazil, Indija i Kina.
Izvještaj MSC-a poziva zemlje koje ostaju predane poretku temeljenom na pravilima da se organiziraju, zauzmu za sebe i primijene pristupe koji ne ovise o Washingtonu. Pasivni promatrači, upozorava izvještaj, mogli bi biti prepušteni „milosti i nemilosti politika velikih sila“. Kako bi to izbjegle, vlade će morati više ulagati u vlastite sposobnosti, tješnje surađivati i pokazati biračima da smislene reforme mogu donijeti bolje rezultate od „politike široke destrukcije“.
