Evropska unija spremna je uzvratiti mjerama američkim tehnološkim divovima ako američki predsjednik Donald Trump odluči uvesti carine na evropske proizvode.
Ovo bi bila prva upotreba novog briselskog "oružja" koje bi moglo proširiti trgovinski sukob na sektor usluga.
Evropska komisija razmatra primjenu tzv Instrumenta za borbu protiv prisile (ACI) u potencijalnom sukobu s Washingtonom, otkrili su zvaničnici upoznati s planovima. Ovaj mehanizam bi omogućio EU da uvede mjere protiv američkih uslužnih sektora, uključujući velike tehnološke kompanije. "Sve opcije su na stolu", rekao je jedan od zvaničnika, ističući da je ACI najmoćnije sredstvo koje Brisel može koristiti bez kršenja međunarodnog prava.
"Bazuka"
ACI je zamišljen tokom Trumpovog prvog mandata i prvobitno je zamišljen kao sredstvo odvraćanja od Kine. To omogućava Komisiji da ograniči trgovinu uslugama ako ocijeni da neka zemlja koristi carine na robu kako bi prisilila EU da promijeni politiku. Trumpove prijetnje carinama - na primjer, da se natjera Danska da preda Grenland ili da spriječi EU da sankcionira američke tehnološke kompanije - spadaju u ovu kategoriju, kažu evropski zvaničnici.
Kada je ACI izglasan 2023. godine, neki evropski zvaničnici su ga nazvali "bazukom". Njegova primjena omogućava širok spektar mjera odmazde, uključujući uklanjanje zaštite intelektualnog vlasništva i ograničenja komercijalne eksploatacije - što bi moglo značiti zabranu preuzimanja softvera i korištenje streaming servisa.
EU bi također mogla ograničiti strana ulaganja ili blokirati pristup evropskom tržištu za američke bankarske, osiguravajuće i finansijske kompanije. Ipak, uprkos svom iskustvu sa nametanjem carina na robu, EU okleva da proširi sukob na oblast usluga i intelektualnog vlasništva.
Tramp je prošle nedelje rekao da će "apsolutno" uvesti carine EU, navodeći kao razlog akcije Brisela protiv američkih tehnoloških kompanija i trgovinski deficit. Ali nije precizirao kada će mjere stupiti na snagu niti da li bi EU mogla pregovarati o izuzeću, kao što su to ranije učinili Kanada i Meksiko.
Ministri podržavaju odmazdu
Evropski ministri trgovine sastali su se juče u Varšavi kako bi razgovarali o Trumpovim prijetnjama. Prema riječima zvaničnika koji su učestvovali u razgovorima iza zatvorenih vrata, većina ministara je podržala mogućnost odmazde ako bude potrebno. Komesar za trgovinu Maroš Šefčovič naglasio je da EU preferira pregovore kako bi se izbjegao carinski sukob, ali je dodao: "Ako nas to pogodi, mi ćemo odlučno odgovoriti."
On je također naglasio da EU bilježi suficit u robnoj razmjeni, ali istovremeno ima značajan deficit u trgovini uslugama sa SAD. Neke zemlje članice, suočene sa ekonomskim usporavanjem, skeptične su u pogledu eskalacije trgovinskog rata. "Naš cilj je da smirimo situaciju", rekao je jedan evropski diplomata upoznat sa diskusijama.
Svaka kontramjera bi morala biti proporcionalna, a Evropska komisija bi morala pružiti dokaze o šteti koju bi tarife nanijele evropskoj industriji. Osim toga, mjere bi morale dobiti podršku najmanje 15 od 27 država članica. Ovaj proces može potrajati nekoliko sedmica - posljednji put kada je EU nametnula carine SAD-u 2018. godine, trebalo je tri mjeseca da se odobri.
Za poređenje, Kanada i Meksiko su prošle sedmice uveli kontramjere u roku od nekoliko sati nakon odluke Washingtona o carinama od 25 posto. Trump je nakon toga suspendovao carine za dvije zemlje, tvrdeći da je to rezultat njihovih obećanja da će se jače suzbiti migracije i krijumčarenje droge.
"Brzina je ključna. Moramo biti odlučni"
Francuski ministar trgovine Laurent Saint-Martin rekao je za Financial Times da će EU, uprkos ACI-ju, možda trebati još brže mjere odmazde. "Brzina je ključna - moramo biti spremni da djelujemo brže nego prošli put. Moramo biti ujedinjeni i odlučni."
Podsjetimo, u martu 2018. Trump je uveo carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij. EU je zatim tri mjeseca razmatrala kontramjere, koje su na kraju uključivale carine na američke proizvode u vrijednosti od 2,8 milijardi eura.
Ipak, EU može brzo djelovati u kriznim situacijama, naglasio je jedan diplomata. "Pogledajte naš odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu ili pandemiju Covida - kada je potrebno, reagujemo brzo."
