Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je telefonski razgovarao s kurdskim vođama u Iraku o američko-izraelskom ratu s Iranom i mogućem daljnjem razvoju događaja, potvrdila su za američki portal Axios tri izvora upoznata s pozivima.
Trump je kontaktirao vođe dviju glavnih kurdskih frakcija u Iraku – Masoud Barzanija i Bafel Talabanija – dan nakon početka bombardiranja u subotu.
Strateška važnost Kurda
Kurdi imaju hiljade boraca duž iračko-iranske granice i kontroliraju strateška područja koja bi mogla biti ključna u daljnjem toku rata. Osim toga, irački Kurdi održavaju bliske veze s kurdskom manjinom u Iranu.
Telefonski pozivi uslijedili su nakon višemjesečnog lobiranja izraelskog premijera Benjamin Netanjahua, koji je Trumpa poticao na napad i promjenu režima u Iranu. Izrael već desetljećima ima bliske sigurnosne, vojne i obavještajne veze s Kurdima u Sirijai, Iraku i Iranu.
Jedan američki dužnosnik rekao je: „Prevladava mišljenje – a to je svakako i Netanyahuov stav – da će Kurdi ‘izaći iz sjene’ i da će se pobuniti.“ Netanyahu je, prema izvorima, prvi put iznio ideju o uključivanju Kurda na sastanku s Trumpom u Bijela kuća.
„Kada je prvi put došao i satima sjedio s Trumpom, činilo se kao da Netanyahu ima sve razrađeno. Imao je spremnog nasljednika. Sve je znao o Kurdima – koje su dvije glavne skupine, gdje se nalaze i koliko bi se ljudi moglo dići na ustanak“, rekao je jedan od izvora.
Reakcija Bijele kuće
Na izravno pitanje o Trumpovim pozivima Kurdima, glasnogovornica Bijela kuća Karoline Leavitt odbila je komentirati detalje. „Predsjednik Trump proteklih je dana bio u kontaktu s brojnim saveznicima i partnerima u regiji“, izjavila je za Axios.
U nedjelju je Kurdska stranka slobode, opoziciona organizacija iranskih Kurda sa sjedištem u iračkom Kurdistanu, optužila Iran za osvetničku kampanju raketnim i dron napadima. Samo šest dana prije početka rata, pet disidentskih kurdskih skupina koje djeluju iz Iraka osnovale su Koalicija političkih snaga iranskog Kurdistana za borbu protiv Irana.
Ko su Kurdi?
Kurdi su najveća etnička manjina u Iraku i jedna od najvećih u Iranu, a često se nazivaju najvećim narodom na svijetu bez vlastite države. Njihova domovina prostire se jugoistočnom Turskaom, sjevernom Sirijom, sjevernim Irakom i sjeverozapadnim Iranom. Nakon američke invazije na Irak 2003. godine i svrgavanja Saddam Husseina, Kurdi su uspostavili autonomnu regiju na sjeveru zemlje. Njihovi borci, poznati kao Pešmerge – što znači „oni koji se suočavaju sa smrću“ – imaju dugogodišnje borbeno iskustvo, stečeno u sukobima u Iraku i u borbi protiv ISIS-a u Siriji.
Paralele s Afganistanom
Uključivanje iskusnih boraca na terenu dalo bi ključnu dimenziju američko-izraelskoj zračnoj kampanji. Sličnu strategiju SAD je koristio u Rat u Afganistanu, kada je snažnom zračnom potporom omogućio napredovanje boraca etničkih manjina i pomogao svrgavanje talibanskog režima.
Moguće komplikacije
Glavna prepreka ovim planovima mogla bi biti napetost između Kurda i Turskae, koja je članica NATO-a i američka saveznica. „Predsjednik razgovara sa svima – i s kurdskim vođama, i s turskim predsjednikom Recep Tayyip Erdoğanom“, rekao je jedan izvor. Najava formiranja Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana izazvala je i napetosti s grupom u egzilu koju predvodi bivši iranski prijestolonasljednik Reza Pahlavi.
Šta slijedi?
Američki dužnosnici smatraju da je Netanyahu možda precijenio broj Kurda spremnih boriti se protiv Irana, ali ističu da taj broj „nije zanemariv“. „Kakva bi bila njihova uloga u ratu ili poslijeratnom Iranu – to je pitanje koje nadilazi moje ovlasti“, zaključio je jedan dužnosnik.
