Pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima: Kraj nade u promjenu i opomena za BiH
Pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima iznenadila je samo one koji su i dalje vjerovali u iluziju da će SAD, u eri populizma i globalnog rastućeg uticaja autokrata, napraviti korak ka radikalnoj promjeni i izabrati ženu, a možda čak i crnkinju, na čelo države. Trump, koji je kampanju vodio odmah nakon poraza na prošlim izborima, osvojio je povjerenje birača, dok je Kamala Harris u političku arenu ušla tek u finišu, povlačeći kandidaturu predsjednika Josepha Bidena. Taj razvoj događaja još jednom je potvrdio da se u nesigurnom svijetu, punom kriza i radikalnih ideologija, ideje o globalnoj harmoniji i jednakosti brzo gube na značaju. Svijet postaje sve više pod dominacijom populističkih pokreta koji koriste svaki prostor za političku manipulaciju i vlastitu korist, dok se porazi na polju socijalne pravde nebrojeno puta odražavaju u vlastitim mikrosredinama, često pod dominacijom radikalnih grupa.
Iako je pobjeda Trumpa bila predvidiva za sve koji su pažljivo pratili političke tokove, reakcija iz BiH nije izostala. Milorad Dodik, lider SNSD-a, bio je jedan od onih koji je od Trumpove pobjede napravio politički kapital, koristeći je kao dodatni argument za dalje jačanje svog političkog uticaja. Njegova stranka, koja se već duže vrijeme protivi državnim institucijama i suverenitetu Bosne i Hercegovine, sada se povezala sa globalnim populizmom koji personificira Donald Trump. Dodik nije bio zadovoljan samo proslavama uz ruske zastave i crvene kačkete, već je, poput mnogih radikalnih političara u BiH, iskoristio Trumpovu pobjedu kao dokaz da bi se mogao "ukinuti Daytonski sporazum", što bi dovelo do daljnje destabilizacije zemlje.
S druge strane, američki ambasador u BiH, Michael Murphy, koji se već duže vrijeme bavi političkim pitanjima na Balkanu, nastavio je iznositi jasne stavove o političkoj stvarnosti BiH, ukazujući na ozbiljne blokade koje onemogućavaju napredak. Murphy je, govoreći o unutrašnjim problemima BiH, podsjetio na opasnosti koje zemlju čekaju ako se nastavi s politikom koju vode radikalni političari poput Dodika, koji otvoreno podržavaju interese stranih sila, dok istovremeno miniraju napore za integraciju u Europsku uniju. Ambasador je naglasio da BiH mora raditi na svom ekonomskom razvoju, borbi protiv korupcije i implementaciji neophodnih reformi koje će omogućiti napredak. Međutim, umjesto toga, domaće vlasti su se zatvorile u vlastite interese, dok su institucije zemlje oslabljene.
Trumpova pobjeda također je postavila pred nas pitanje strateške opredijeljenosti BiH. Iako su SAD uvijek bile najvažniji partner BiH na putu euroatlantskih integracija, njihova politika nije bila imuna na promjene. Trump, poput svojih prethodnika, podržava stabilnost Balkana, ali i dalje nije spreman tolerisati blokade koje dolaze od onih koji, poput Dodika, odbijaju priznati teritorijalni integritet BiH i rade protiv interesa većine građana. Poruka koju je ambasador Murphy poslao u BiH bila je jasna: zemlja mora da se okrene reformama, jačanju institucija i izgradnji funkcionalnog društva, što podrazumijeva i smanjenje uticaja korupcije i radikalnih politika.
Također, Murphy je ukazao na specifične političke blokade koje dolaze od lidera poput Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, koji je, prema njegovim riječima, blokirao projekte od strateškog značaja, poput Južne interkonekcije, iz ličnih interesa. No, kao što je naglasio, postoji mogućnost da Parlament Federacije BiH stavi ovaj projekat na dnevni red i okonča ruski monopol na gas, čime bi se stvorila bolja osnova za energetski sigurniji region.
Ali, nije stao tu. Ambasador Murphy nije propustio priliku da kritikuje i Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, ističući da su njegove izjave o državnim institucijama slične onima koje izgovara Milorad Dodik. Ove opaske samo ukazuju na duboku političku krizu u kojoj se BiH nalazi, gdje su lideri političkih stranaka više usmjereni na vlastite interese nego na dobrobit zemlje. Čak i u pitanjima poput statusa visokog predstavnika, gdje su SAD ostale dosljedne u podršci OHR-u, jasno je da BiH nije sposobna sama riješiti svoje unutrašnje političke nesuglasice.
Dodatno, izazovi koje BiH danas ima nisu samo političke prirode. Američki diplomata podsjetio je na važnost ekonomskih reformi i većeg angažmana međunarodne zajednice, koja mora osigurati dugoročni rast i razvoj zemlje. Međutim, najveći problem BiH ostaje unutrašnja politička nesloga i politička klijentelistička struktura koja blokira sve ključne procese.
Na kraju, američki ambasador je ukazao na istorijske neuspjehe Evrope da zaustavi ratove na Balkanu, posebno u kontekstu odgađanja američkog angažmana tokom 90-ih godina prošlog stoljeća. Odluka SAD da se direktno uključe u balkanske procese postavljena je pod predsjednikom Georgeom Bushem starijim, dok je Daytonski sporazum bio realizovan pod Billom Clintonom. Međutim, unatoč svim naporima, BiH je još uvijek zemlja u kojoj je politička stabilnost postignuta samo uz podršku međunarodnih partnera, dok domaće vlasti ostaju opterećene nesposobnošću da sprovedu nužne reforme.
Trumpova pobjeda na američkim izborima nije samo politički događaj koji mijenja kurs američke politike, već je i podsjetnik na ozbiljnost problema s kojima se BiH suočava. Ako želimo budućnost u Europskoj uniji, potrebno je da se suočimo sa stvarnim problemima, izađemo iz političke paralize i počnemo raditi u interesu svih građana BiH. A to, nažalost, i dalje izgleda kao izazov koji mnogi naši političari nisu spremni prihvatiti.
