Ekskluzivni izvještaj The Wall Street Journala otkriva da je stvarni plan Donalda Trumpa za Ukrajinu bio fokusiran više na ekonomske interese nego na postizanje klasičnog mirovnog sporazuma. Ideja je bila da Sjedinjene Države, Rusija i Ukrajina postanu međusobni poslovni partneri.
Prema izvorima upoznatim s pregovorima, Kremlj je predložio Washingtonu mir kroz poslovne aranžmane, a Bijela kuća je, iznenađujuće za evropske saveznike, navodno prihvatila ovu opciju. Ključni sastanak održan je u Miamiju prošlog mjeseca, na kojem su Steve Witkoff, Jared Kushner i Kiril Dmitrijev dogovorili model prema kojem bi američke kompanije mogle koristiti oko 300 milijardi dolara ruskih sredstava zamrznutih u Evropi za investicije u rusko-američke projekte i poslijeratnu obnovu Ukrajine.
Plan je uključivao i zajedničke projekte američkih i ruskih kompanija u Arktiku, a razmatrala se i misija na Mars u saradnji s Muskovim SpaceX-om. Evropski saveznici za ove planove saznali su tek od vlastitih obavještajnih službi, a ne iz Washingtona.
Strategija Kremlja, razvijena prije Trumpove administracije, bila je da Rusija bude viđena kao zemlja poslovnih mogućnosti, a ne vojne prijetnje. Witkoff je izjavio: „Ako uspijemo postići da Rusija, Ukrajina i Amerika postanu poslovni partneri, svi će prosperirati; to će biti prirodni bedem protiv budućih sukoba.“ Dmitrijev je dodao da poslovni odnos može „transformisati investicijski fond u političko povjerenje“.
Umjesto tradicionalne diplomatije, Trumpova administracija se fokusirala na ekonomsku logiku. Witkoff i Dmitrijev su, primjerice, dogovorili najveću razmjenu zatvorenika između SAD-a i Rusije prije summita na Aljasci, bez znanja CIA-e. Amerikanci su poslovni pristup vidjeli kao priliku za profit u poslijeratnoj Rusiji, dok je Moskva jasno dala do znanja da preferira američke, a ne evropske partnere.
I dok neki analitičari tvrde da Rusija možda ne planira stvarni mirovni sporazum, pojave sankcionisanih ruskih milijardera koji istražuju projekte s američkim partnerima sugeriraju da je ozbiljno razmatrana ekonomska saradnja. Amerikanci su već započeli pregovore o udjelima u projektima Rosnjefta, Lukoila i Novateka, a lobiranje za dozvole uključivalo je milijunske iznose.
Trumpov plan pokazuje njegovu „umjetnost dogovora“: teritorijalni sporovi stavljeni su u drugi plan, dok su ekonomski interesi postavljeni u prvi plan, pokušavajući transformisati rat u potencijalnu platformu za međunarodnu saradnju i profit.
