Punih deset mjeseci Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije saslušalo sutkinju Suda BiH, Senu Uzunović, po krivičnoj prijavi koju je krajem februara podnijela protiv tadašnjeg predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD-a, Milorada Dodika.
Prijava je podnesena odmah nakon izricanja prvostepene presude u kojoj je Dodik proglašen krivim zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Uzunović je reagovala nakon medijskih objava i izjava Dodika, u kojima je tvrdio da je sutkinja, preko svojih rođaka, tražila novac kako bi donijela oslobađajuću presudu.
Krajem februara, Uzunović je podnijela prijavu dežurnom tužiocu Igoru Dubaku, ali do danas nije pozvana na saslušanje, iako je predmet uredno formiran i evidentiran. U izjavi datoj medijima, Uzunović je naglasila:
"Tražila sam da se istraži. Ako je tačno, nek se izvoli provjeriti, kome je dao ako je dao, i ko se to u moje ime predstavljao jer ja apsolutno nikakve veze s tim nemam. Ja stojim iza te prijave i što se mene tiče, ukoliko se dokaže tačnost tvrdnji da je on nekome u moje ime dao novac, neka se procesuiraju – i on što je dao i taj što je primio, tako zakon nalaže."
Predmet je kasnije prebačen tužiocu Nedimu Ćosiću, koji je prethodno vodio istragu protiv Dodika u predmetu nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Umjesto da Tužilaštvo brzo okonča istragu, s obzirom na ozbiljnost tvrdnji Dodika, predmet je zapravo “posušen” i već mjesecima stoji bez ikakvih konkretnih aktivnosti.
Tome svjedoči i činjenica da sutkinja Uzunović, koja je podnijela ozbiljnu prijavu protiv visokog zvaničnika, nije pozvana na saslušanje niti ispitana, iako je njen slučaj uredno zabilježen u Tužilaštvu. S druge strane, sutkinja i dalje ima policijsku zaštitu zbog prijetnji i osjetljivosti njenog položaja.
Zakon je pritom jasan: član 218 Krivičnog zakona BiH predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina za svakoga ko učini ili obeća poklon ili drugu korist službenom licu, sudiji, arbitru ili drugom odgovornom licu u institucijama BiH, da u okviru svoje funkcije izvrši ono što ne bi smio ili da ne izvrši ono što bi morao.
Sutkinja Uzunović je u ovoj situaciji podnijela prijavu u skladu sa zakonom i očekivala da Tužilaštvo hitno provede istragu. Odbijanje ili odlaganje ispitivanja prijaviteljice šalje zabrinjavajuću poruku o učinkovitosti pravosudnog sistema i o njegovoj sposobnosti da zaštiti integritet institucija i pojedinaca od političkih pritisaka.
Ovaj slučaj ponovno ukazuje na ozbiljne izazove u funkcionisanju pravosudnog sistema u BiH, posebno kada su u pitanju visokopozicionirani političari i njihove tvrdnje koje mogu imati direktan uticaj na rad sudstva i povjerenje javnosti.
