Ukupno 46 tužilaca iz različitih tužilaštava Bosne i Hercegovine tužilo je državu, tražeći isplatu naknada u iznosu od po 100 KM mjesečno za period od tri godine.
Tužbe obuhvataju dva vremenska razdoblja – od oktobra 2021. do oktobra 2024. te od februara 2022. do februara 2025. godine – a svaki od tužilaca traži i zakonske zatezne kamate.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH naredne sedmice će raspravljati o zahtjevu Ustavnog suda BiH, podnesenom na osnovu inicijative Suda BiH, koji se odnosi na ocjenu ustavnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na državnom nivou. Ovaj zahtjev je pokrenut u okviru novog, drugog postupka koji bi mogao imati šire posljedice po budžet i sistem obračuna naknada u pravosuđu.
Dva odvojena procesa vode se pred Sudom BiH. U prvom, dvije tužiteljice su tužile državu BiH, tražeći isplatu naknade za dežurstva u periodu od 13. februara 2022. do 13. februara 2025. godine, u iznosu od po 100 KM mjesečno, uz zatezne kamate. U drugom postupku, čak 44 tužioca zahtijevaju isti iznos za period od oktobra 2021. do oktobra 2024. godine.
U tužbenim zahtjevima stoji da je “država BiH povrijedila pravo na jednako postupanje prema tužiteljima, jer nije osigurala naknadu za dežurstvo i stanje pripravnosti, čime je prekršen princip jednakosti pred zakonom”. Sudu se predlaže da naloži državi da ispravi ovu diskriminaciju i uredi pravo na naknadu svim tužiocima pod jednakim uslovima.
Tužiteljice koje su prve pokrenule postupak naglasile su da, pored redovnog radnog vremena, obavljaju i dežurstva, što podrazumijeva stalnu pripravnost i nemogućnost planiranja privatnih aktivnosti poput putovanja ili odmora.
Ako Ustavni sud BiH utvrdi da je zakon neusklađen s principom jednakosti, BiH bi se mogla suočiti s talasom novih tužbi i značajnim finansijskim teretom za budžet.
