U kontekstu sve češćih javnih reakcija, medijskih komentara i političkih istupa koji se odnose na rad tužilačkih organa u Federaciji Bosne i Hercegovine, Udruženje tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine oglasilo se upozorenjem na, kako navode, rastući trend javnog targetiranja tužilaca u pojedinim predmetima koji su povezani s nesrećama i događajima koji izazivaju veliku pažnju javnosti.
Reakcija je uslijedila u atmosferi pojačanih polemika oko istraga koje se vode u vezi sa nedavnom tramvajskom nesrećom u Sarajevu, kao i drugim slučajevima koji su otvorili pitanje krivične odgovornosti i načina na koji se javno interpretiraju radnje pravosudnih institucija. Iz Udruženja tužilaca FBiH ističu da se posljednjih sedmica može primijetiti narativ koji unaprijed pokušava sugerirati krivičnu odgovornost pojedinih lica, dovoditi u pitanje zakonitost dokaza i procesnih radnji, te osporavati profesionalni integritet tužilaca koji rade na predmetima.
Posebno problematičnim smatraju pokušaje da se kroz političke izjave ili interesno motivirane medijske kampanje stvara atmosfera u kojoj se rad tužilaštva unaprijed diskvalificira. Takav pristup, upozoravaju, može dovesti do ozbiljnog pritiska na nosioce pravosudnih funkcija i ugroziti princip nepristrasnog vođenja krivičnih postupaka.
Naglašeno je da je tužilačka funkcija u svojoj suštini samostalna i nezavisna, te da mora biti zasnovana isključivo na ustavnim i zakonskim normama. Utvrđivanje krivične odgovornosti u predmetima koji uključuju teške posljedice po život i sigurnost građana ne može biti rezultat javnog očekivanja, političkog pritiska ili medijske spekulacije, nego isključivo rezultat detaljne analize dokaza, vještačenja i zakonito provedenih istražnih radnji. Krivični postupak, kako ističu, predstavlja kompleksan pravni proces koji podrazumijeva saradnju više institucija, pažljivo prikupljanje materijalnih dokaza i striktno poštivanje pretpostavke nevinosti.
Saopćenje Udruženja tužilaca FBiH dolazi u trenutku kada je lider političkog djelovanja Elmedin Konaković ranije kritički komentarisao rad istrage, posebno nazivajući pojedine aspekte postupka „prljavom istragom“ i izražavajući sumnju u profesionalnost pravosudnih organa. Konaković je tokom konferencije za medije u Banjoj Luci izjavio da nema povjerenje u, kako je naveo, „poluprivatizirana i polupolitička tužilaštva“, uz tvrdnju da institucije moraju transparentno i profesionalno obavljati svoj posao.
Njegova reakcija uslijedila je nakon perioda u kojem nije javno komentarisao samu nesreću, što je dodatno potaknulo političke i medijske interpretacije njegovog pristupa događaju. Kritičari su isticali da je pokušaj prebacivanja odgovornosti na pojedine aktere, posebno vozača tramvaja, u javnom diskursu brzo postao predmet polemika, naročito nakon što je fokus istrage proširen na institucionalne i sistemske okolnosti nesreće.
Iz Tužilaštvo Kantona Sarajevo ranije je saopćeno da se istrage u predmetima sa teškim posljedicama vode u skladu sa zakonskim procedurama i da će konačne odluke biti donesene isključivo na osnovu forenzičkih i procesnih dokaza koji mogu izdržati sudsku provjeru.
Cijeli slučaj ponovo je otvorio širu društvenu debatu o granici između legitimne političke kritike pravosuđa i pokušaja stvaranja javnog pritiska na istražne organe. Dok jedni smatraju da javni funkcioneri imaju pravo problematizirati rad institucija, drugi upozoravaju da oštre kvalifikacije i politički naboj u javnim istupima mogu dodatno destabilizirati povjerenje u pravosudni sistem.
Na kraju, iz Udruženje tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine poručuju da nezavisnost pravosuđa nije privilegija tužilaca ili sudija, već temeljna garancija zaštite prava svih građana, te da pravosudne odluke ne smiju biti rezultat političkih kampanja, medijskog pritiska ili kratkoročnih javnih očekivanja, nego isključivo rezultat zakonito provedenog postupka i sudske provjere činjenica.
