U Federaciji Bosne i Hercegovine bilježi se alarmantan porast broja žena oboljelih od raka grlića maternice, pokazuju najnoviji podaci koje je objavila Asocijacija za kolposkopiju i patologiju grlića maternice FBiH. Posebno su pogođeni kantoni s većom populacijom, među kojima se ističu Tuzlanski i Sarajevski kanton.
Analiza obuhvaćena u periodu od 2020. do 2023. godine, koja je uključila šest kantona (Unsko-sanski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački i Kanton Sarajevo), otkriva porast broja oboljelih sa 300 na čak 457 slučajeva godišnje – što predstavlja porast od 54 posto u odnosu na prethodne godine.
Prema riječima prof. dr. Mahire Jahić, predsjednice Asocijacije, posebno zabrinjava podatak da je u 2023. godini zabilježena prosječna stopa od 72 novootkrivena slučaja raka grlića maternice na 100.000 žena. “To je više nego u afričkim zemljama poput Zambije i Tanzanije, gdje ta brojka iznosi 60 na 100.000. Ako to nije alarm za uzbunu, ne znam šta jeste”, upozorava Jahić.
Za poređenje, razvijene zemlje poput Norveške, Švedske i Irske zahvaljujući efikasnim skrining programima i visokom obuhvatu HPV vakcinacije bilježe stope niže od 10 na 100.000 žena. U SAD-u i Kanadi ta stopa se kreće između 7 i 8, dok susjedne Hrvatska i Srbija, iako s višim stopama (15, odnosno 17 na 100.000), i dalje imaju znatno povoljniju situaciju od Federacije BiH.
Tuzla i Sarajevo u crvenoj zoni Najveći broj prijavljenih slučajeva dolazi iz Tuzlanskog i Sarajevskog kantona, a rast oboljelih bilježi se i u Unsko-sanskom i Zeničko-dobojskom kantonu. S druge strane, pad broja novootkrivenih slučajeva zabilježen je u Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu.
Dubinska analiza provedena u Tuzlanskom kantonu u periodu od 2020. do 2024. otkrila je ukupno 580 slučajeva raka grlića maternice. Najpogođenija populacija su žene između 40 i 69 godina, koje čine čak 77% svih oboljelih, a posebno su ranjive žene starije od 50 godina.
Hitna potreba za sistemskom reakcijom Asocijacija naglašava da je neophodan ozbiljan, strateški i koordinisan odgovor institucija kako bi se spriječio dalji rast obolijevanja. Preporuke uključuju:
Uvođenje organizovanih skrining programa, posebno za žene starije od 40 godina;
Povećanje obuhvata HPV vakcinacije, naročito među adolescentima;
Edukativne kampanje u kantonima s visokim stopama obolijevanja;
Izgradnju kvalitetnog zdravstvenog informacionog sistema, kako bi se podaci o oboljelima precizno i pravovremeno pratili u cijeloj FBiH.
Također, stručnjaci ističu važnost evaluacije zdravstvenih politika, kako bi se utvrdilo da li porast broja dijagnosticiranih slučajeva proizlazi iz unaprijeđenih metoda otkrivanja ili stvarnog pogoršanja zdravstvene situacije među ženskom populacijom.
Rak grlića maternice se može spriječiti – ali ne bez akcije Zaključak je jasan: rak grlića maternice je bolest koju možemo spriječiti, ali samo ako imamo jasan plan, institucionalnu saradnju i kontinuiranu edukaciju. Bez toga, brojke će nastaviti rasti, a žene srednjih godina će ostati najizloženija i najranjivija populacija pred ovom opasnom i, u velikoj mjeri, preventabilnom bolešću.
