Tužilac Zlatan Sarajlić, koji radi u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, suočava se s ozbiljnim optužbama u disciplinskom postupku zbog navodnog kršenja etičkog kodeksa i ugleda tužilačke funkcije.
Optužbe se temelje na njegovom susretu s Halilom Bajramovićem, bivšim federalnim zastupnikom i političkim aktivistom iz Bihaća, koji je tada bio optužen za obmanu pri sticanju kredita. Ovaj susret, prema tvrdnjama Bajramovića, bio je ključan u razvoju slučaja koji je kasnije postao predmetom disciplinske istrage.
Bajramović, poznat kao dugogodišnji privrednik i političar iz Bihaća, ispričao je tokom svjedočenja pred disciplinskim tijelom da je već duže vrijeme pokušavao da riješi pravne probleme u vezi s optužbama za falsifikovanje mjenica, no, kako tvrdi, nije imao sreće u Unsko-sanskom kantonu (USK). On je naveo da je imao problema s pravosudnim sistemom u tom kantonu, koji je, prema njegovim riječima, bio pogođen porodičnim vezama i nepotizmom. S obzirom na to da nije mogao dobiti pravično suđenje u tom kantonu, Bajramović je odlučio potražiti pomoć izvan okvira USK-a.
Priča o njegovom susretu s tužiocem Sarajlićem počela je kada mu je policijski prijatelj, prema Bajramovićevim riječima, preporučio osobu koju je nazvao "poštenim čovjekom" i dao mu broj za kontakt. Bajramović je kontaktirao osobu, a nakon nekoliko dana odlučio je otići u Sarajevo, gdje je 7. novembra 2023. godine bilo zakazano ročište u njegovom slučaju. Po dolasku u zgradu Tužilaštva, Bajramović je iznenada shvatio da je susret s tužiocem bio planiran i da se nije radilo o slučajnom susretu.
Prema Bajramoviću, prilikom susreta s tužiocem Sarajlićem, on je primijetio prisustvo novinara Avde Avdića, koji je javno iznio sumnju u legalnost susreta, implicirajući da se radi o neregularnom i potencijalno nezakonitom dogovoru između tužioca i optuženog. Bajramović je bio šokiran situacijom, tvrdeći da je sve to izgledalo kao montirani i režirani događaj. Ističe da je razgovarao sa Sarajlićem samo 15-ak minuta i da nije spomenuo svoju političku aktivnost, niti su razgovarali o optužbama koje su bile predmet suđenja.
Tužiteljica Aldijana Porča, koja vodi disciplinski postupak, ispitivala je Bajramovića o njegovim očekivanjima od tužioca. Pitala ga je zašto je tražio susret sa Sarajlićem, kada je postojao legalni način za rješavanje njegovih pravnih problema. Bajramović je odgovorio da je želio razgovarati s nekim izvan pravosudnog sistema u Bihaću, jer je imao ozbiljne sumnje u nepristrasnost tamošnjih institucija, navodeći čak i slučaj jednog sudije u Bihaću koji je navodno tražio da se Bajramoviću izrekne najstroža kazna kako bi njegov sin, koji je tužilac, napredovao u karijeri.
Kako bi potkrijepila svoju tvrdnju, tužiteljica Porča je iznijela zaključke koji ukazuju na to da je susret između Bajramovića i Sarajlića bio planiran i da su postojali spisi koji pokazuju da je tužilac imao sve potrebne informacije o Bajramovićevim sudskim problemima, uključujući i njegovu političku aktivnost i prošle osude. Takođe je napomenula da Etički kodeks, koji reguliše ponašanje nosilaca pravosudnih funkcija, zabranjuje neprimjerene veze s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, posebno kada postoji sumnja u njihov politički utjecaj na sudske postupke. Susret između tužioca i optuženog, koji je politički aktivan, bio je očigledan prekršaj tih pravila, navela je Porča.
U odbranu Sarajlića, njegov advokat, Lejla Čović, iznijela je tvrdnje da je disciplinska tužba kontradiktorna i zbunjujuća. Ona je istakla da se Sarajliću istovremeno stavlja na teret da je pristao na susret s nepoznatom osobom i da je ta osoba politički aktivna, što bi, prema njenim riječima, moglo biti u skladu s pravilima. Čović je napomenula da Etički kodeks zabranjuje neprikladne, a ne bilo kakve, veze s političarima, te se zapitala da li tužioci moraju živjeti u strahu da se ne pozdrave ili popiju kafu s bilo kim, jer ne znaju njegovu prošlost ili političku pripadnost.
Tužilac Sarajlić, koji je bio predmet istrage, na kraju je priznao da je bio iznenađen situacijom i dodao da je sve zabilježio u službenoj noti. Takođe je naglasio da nije imao nikakvih drugih namjera tokom susreta s Bajramovićem, te da nikada nije razgovarao o predmetu optužbe s Bajramovićem. Federalni tužilac Nihad Halilčević svjedočio je da je Sarajlić bio "zatečen" situacijom i da mu je ispričao o susretu s Bajramovićem, ali nije iznosio nikakve zaključke o tome. Halilčević je također rekao da o tom susretu nikada nije razgovarao s Sarajlićem, niti je znao o njegovoj povezanosti s Bajramovićem.
Završne riječi u disciplinskom postupku otvaraju ključna pitanja o etici, profesionalizmu i političkom utjecaju na pravosudni sistem u BiH. Tužiteljica Porča naglašava ozbiljnost prekršaja, dok odbrana smatra da je cijeli slučaj podložan medijskim manipulacijama i političkim interesima. Ovaj slučaj postavlja važno pitanje o tome do koje mjere pravosudni organi u BiH trebaju biti zaštićeni od vanjskih pritisaka i kako bi trebali postupati nosioci pravosudnih funkcija u interakcijama s politički aktivnim osobama.
U narednim danima, disciplinsko vijeće će donijeti svoju odluku o odgovornosti Zlatana Sarajlića, koja bi mogla imati dugoročne posljedice za njegovu karijeru i za povjerenje građana u pravosudni sistem BiH.
