Bošnjaci su jedna od ustavno priznatih manjinskih zajednica na Kosovu, dok je termin Bosanac naziv za nekoga ko živi na prostoru Bosne i Hercegovine
Bošnjačka zajednica na Kosovu strijepi da se može smanjiti njena brojnost zbog zabilježenih nepravilnosti tokom procesa popisa stanovništva, koji je počeo 5. aprila i traje do 17. maja.
Ove nepravilnosti se odnose na pitanje u upitniku na srpskom jeziku: “Kojoj etničkoj grupi pripadate”, a u kome se našao odgovor “Bosanac” umjesto “Bošnjak”.
Bošnjaci su jedna od ustavno priznatih manjinskih zajednica na Kosovu, dok je termin Bosanac naziv za nekoga ko živi na prostoru Bosne i Hercegovine.
Inače, upitnici su dostupni na dva zvanična jezika: albanskom i srpskom.
Fahret Sijarić, pripadnik bošnjačke zajednice iz Peći, kaže da su popisivači prije tri dana došli kod njega da izvrše popis, te da su se koristili upitnikom na albanskom jeziku.
Ali, budući da neka pitanja nije razumio, zatražio je da se koristi upitnik na srpskom.
“Međutim, u formularu na srpskom stoji ‘Bosanac’ kao jedna od opcija etničke pripadnosti i nisam mogao (želio) da nastavim”, kaže on.
Fahret Sijarić dodaje da su neki članovi njegove porodice, ali i komšije, odbili da se popišu zbog ove greške u upitnicima na srpskom jeziku.
“Ovaj popis izgleda kao fudbalski turnir. Hajmo, idemo da igramo, potpisuj i ćao”, smatra Fahret Sijarić.
Novinar Mustafa Balje, koji dolazi iz redova bošnjačke zajednice i aktivno prati popis stanovništva na Kosovu, za RSE kaže da su pojedini Bošnjaci “iz revolta” popisivačima rekli da štikliraju opciju “ostali”.
Pojašnjava da se u tim slučajevima Bošnjaci registruju kao ostale manjinske zajednice na Kosovu, koje nisu priznate Ustavom.
Manjinske zajednice koje su priznate Ustavom Kosova su Srbi, Bošnjaci, Romi, Aškalije, Egipćani, Goranci i Turci, te oni imaju i određena prava poput zagarantovanih mesta u Skupštini Kosova, pravo na obrazovanje, upotrebu jezika, njegovanje kulture, vjere i tradicije.
Zamjenica premijera Kosova zadužena za zajednice Emilija Redžepi u izjavi za RSE kaže da je hitno reagovala na ove neregularnosti, te da je greška ispravljena u Prizrenu i dijelu Dragaša, gdje živi bošnjačka zajednica.
Kako precizira, termin “Bosanac” je u ovim opštinama zamijenjen terminom “Bošnjak” samo u elektronskim upitnicima koje popisivači koriste na svojim tabletima na srpskom jeziku.
“Dala sam primjedbu za Peć i za Istok, u nekim mjestima je ispravljeno, nije svuda, tamo gdje Bošnjaci žive u većini”, navodi Redžepi.
RSE je došao do fotografija ove nepravilnosti na tabletima popisivača, koja je potom 17. aprila ispravljena u pojedinim sredinama gdje žive Bošnjaci.
Mustafa Balje, međutim, podvlači da je greška na tabletima koje koriste popisivači ispravljena samo u Prizrenu, a da onima u drugim opštinama gdje žive pripadnici bošnjačke zajednice – poput Dragaša i Peći – i dalje stoji opcija “Bosanac” kao jedan od odgovora na pitanje o etničkoj pripadnosti.
Da ova greška nije ispravljena u Dragašu i Peći, Agenciju za statistiku Kosova je 24. aprila obavijestila i nevladina organizacija Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Kosova.
“Pojedini građani vraćaju popisivače zbog toga što nije navedena nacionalna odrednica”, navodi ta organizacija u dopisu Agenciji za statistiku, koji potpisuje Mejdin Saliji iz Prizrena.
