U ponedjeljak će u Francuskom paviljonu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu svečano biti otvorena velika izložba “Pod nebom vedre vjere: Islam i Evropa u iskustvu Bosne”.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) jedna je od partnerskih institucija u realizaciji ove izložbe koja ima za cilj predstaviti bogatstvo bosansko-islamske kulturne baštine kroz vrijedne historijske artefakte.
Dr. Tatjana Paić-Vukić, naučna savjetnica u Arhivu HAZU, za novinsku agenciju MINA govorila je o značaju izložbe, kao i o djelima iz Orijentalne zbirke HAZU koja su posuđena za ovaj događaj. Izložba obuhvata djela koja oslikavaju raznovrsnost i bogatstvo kulturnog naslijeđa Bošnjaka, a posjetitelji će imati priliku vidjeti nekoliko rukopisnih knjiga iz arhiva HAZU, od kojih svaka donosi jedinstven uvid u historiju i intelektualni život osmanske Bosne.
“Posudili smo tri rukopisa iz Orijentalne zbirke Arhiva HAZU, pažljivo odabrana u dogovoru s organizatorima izložbe,” ističe dr. Paić-Vukić. Prvi rukopis sadrži djelo “Poklon učiteljima i dar učenicima”, koje je napisao Šejh Muslihuddin Musafi, poznat kao Kninjanin, još davne 1609. godine. Ovo djelo, napisano na arapskom jeziku, predstavlja zbirku savjeta i izreka o učenju i poučavanju, koju je Muslihuddin sastavio za svoje učenike u medresi u Banjoj Luci, što dodatno ukazuje na značaj obrazovanja u tadašnjoj Bosni.
Drugi rukopis iz zbirke HAZU predstavlja komentar djela iz logike Taftazanija. Autor komentara, Mustafa sin Jusufov, poznat kao Šejh Jujo iz Mostara, te prepisivač Ahmed sin Huseinov, također iz Mostara, donose djelo koje svjedoči o obrazovanoj tradiciji Bošnjaka. Ovo rukopisno djelo, ukrašeno finim iluminacijama i raskošnim kožnim uvezom sa zlatnim detaljima, datira iz 18. stoljeća i izrađeno je s velikom pažnjom, što dodatno pokazuje vještinu lokalnih knjigoveža.
Treći rukopis predstavlja prozno djelo na perzijskom jeziku “Bulbulistan” (Vrt slavuja), čiji je autor Šejh Fevzi Mostarac. Ovo jedino sačuvano prozno djelo Bošnjaka na perzijskom jeziku prepisao je 1750. godine Mustafa Naimić, sin Salihov iz Mostara, svega tri godine nakon autorove smrti. Veza ovog rukopisa s drugim izloženim artefaktima još je izraženija jer korespondira s predmetima povezanim s Milivojem Mirzom Abdurahmanom Malićem, intelektualcem iz Imotskog, koji je 1922. godine primio islam. Malić je u Parizu doktorirao na Sveučilištu Sorbonne s radom o Fevzijevu Bulbulistanu, te je i preveo ovo djelo na francuski jezik.
Dr. Paić-Vukić ističe da ova djela predstavljaju primjer intelektualne aktivnosti u osmanskoj Bosni, svjedočeći o raznolikosti stilova arapskog pisma i estetskim vještinama koje su tadašnji Bošnjaci primjenjivali prilikom stvaranja rukopisnih knjiga. Osim toga, ona reflektiraju način na koji su se prenosili znanje i ideje, čuvajući elemente lokalne kulture i baštine.
U razgovoru je također naglasila važnost saradnje HAZU-a s projektima poput ove izložbe, čime se osigurava očuvanje i promocija kulturnog naslijeđa Bošnjaka. “Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti uvijek rado izlazi ususret organizatorima izložbi koji žele posuditi predmete, knjige ili dokumente iz naših muzejsko-galerijskih zbirki. Kad je riječ o izložbi ‘Pod nebom vedre vjere’, ova saradnja omogućava autorima da prikažu povezanost izložaka sa sredinom u kojoj se izložba odvija, te posjetiteljima da saznaju više o vrijednim djelima koja se čuvaju u HAZU-u,” kaže Paić-Vukić.
Orijentalna zbirka HAZU osnovana je 1927. godine i od tada se razvija kao riznica rukopisa i dokumenata koji su od izuzetnog značaja za istraživače opće i kulturne historije Osmanskog Carstva, posebno bosanskog kulturnog naslijeđa. Zahvaljujući saradnji s Institutom Yunus Emre iz Republike Turske, cjelokupna zbirka je digitalizirana u protekloj deceniji, čime je znatno olakšan pristup istraživačima i potaknuto daljnje proučavanje ove vrijedne zbirke.
Na kraju, Paić-Vukić je podijelila i svoja iskustva u radu s rukopisima i prevođenju arapske poezije. Iako se historijski rukopisi i savremena arapska poezija rijetko preklapaju u njenom istraživačkom radu, obje oblasti, kaže, predstavljaju posebnu strast. “Rad na rukopisima traži veliku predanost i strpljenje, ali donosi veliko zadovoljstvo kada uspijemo rasvijetliti neki segment historije ili sačuvati sjećanje na ljude iz prošlih stoljeća,” objašnjava ona.
Također je izrazila radost zbog otvaranja izložbe u Zagrebu, koju nije imala priliku posjetiti u Sarajevu, gdje je prvobitno postavljena. “Impresionirana sam onim što sam vidjela na fotografijama i pročitala na internetskoj stranici projekta ‘Pod nebom vedre vjere’. Svima uključenima u pripremu ove izložbe želim puno uspjeha u završnici ovog zahtjevnog pothvata,” zaključila je Paić-Vukić.
Podsjećamo, izložba “Pod nebom vedre vjere” biće otvorena za posjetitelje do 15. novembra, svakog radnog dana od 10 do 19 sati, a očekuje se veliki interes kulturne i šire javnosti u Zagrebu i regiji.
