Sljedeći tjedan najavljen je sastanak i potpisivanje sporazuma nove koalicije vlasti u BiH nakon izbacivanja SNSD-a Milorada Dodika, nepravomoćno osuđenog od Suda BiH i čovjeka pod potjernicom zbog neodazivanja Tužilaštvu BiH na saslušanje zbog protivustavnog djelovanja.
Stranke Trojke, SDP, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS), te HDZ BiH, za Dodika su kazale da je prošlost i da se zbog svojih političkih poteza i krize koju je izazvao „sam izbacio iz vlasti“.
U igru, umjesto Dodikovog SNSD-a, sada ulazi još jedna ‘trojka’ – tri opozicione stranke iz RS-a: SDS, PDP i Lista za pravdu i red. BiH se suočava s velikim izazovima, ali i pitanjima koja je na stol stavio HDZ BiH.
Čović: „Nećemo stati!”
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, govoreći o prioritetima koje je ova stranka iznijela partnerima, kaže kako to nisu uvjeti već potreba izgradnje temelja povjerenja kroz pravnu osnovu za razgovore i zajednički rad.
„Prioritet je riješiti pitanje zakona koji su nam nužni kako bismo otvorili pregovarački proces – Zakon o sudu, o VSTV-u (Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću) i uvjete za pregovarački okvir. Tu je i Plan rasta. Želimo da naši partneri zaista vide suštinu krize i nefunkcioniranja vlasti, a to je je današnje stanje nejednakopravnosti tri konstitutivna naroda, odnosno, narušavanje prava hrvatskog naroda. Ključno je osigurati biranje legitimnih predstavnika i zaštitu kolektivna prava. Jednako očekujem rad i na funkcionalnosti onih institucija koje danas neadekvatno odgovaraju na izazove u BiH“, govori Čović o pitanjima na kojima će insistirati.
Ističe da je rješavanje Izbornog zakona pitanje koje HDZ želi vratiti na stol te kako vjeruje da se s partnerima iz RS-a i FBiH taj korak može napraviti. „Dijelim svoj optimizam da je kriza ujedno i šansa da riješimo neke probleme. Ovo je prigoda za dugoročnu stabilnost koja se postiže kroz razumijevanje, pa i kroz ove reforme kada je u pitanju borba za vlast. Tu nećemo stati“, izričit je Čović.
Navodi kako treba riješiti mnoga pitanja kako bi Bosna i Hercegovina bila funkcionalna, ali i da je potrebno čvrsto partnerstvo s bošnjačkim i srpskim partnerima, kao i Hrvatima.
„Činjenica je da jedino kroz stalne razgovore sa svim nositeljima vlasti – i kroz poziciju i opoziciju – možemo tražiti rješenja kroz institucije BiH. Uvjeren sam da ćemo relativno brzo i uz pomoć međunarodnih partnera doći do unutarnje stabilnosti i otvoriti pitanja koja su dugo zatvorena, a kojima ćemo dugoročno riješiti krize koje se ciklično ponavljaju“, zaključuje Čović.
Kajtaz: Nije trenutak za uvjetovanje
Faruk Kajtaz, radijski urednik i politički analitičar iz Mostara smatra kako HDZ neće imati velike koristi od političke krize, kada je riječ o njihovim uvjetima.
„HDZ se ne može nadati velikim ustupcima od Trojke i eventualnih novih partnera iz RS-a, izuzev tehničkog preformuliranja vlasti. Što se tiče izbornog zakona, Trojka je to mogla i prije podržati, a nije i pitanje hoće li sada“, komentira Kajtaz.
On drži kako je najveća usluga HDZ-u BiH iz ove političke krize razlog za odricanje od Milorada Dodika: „On je postajao sve veći remetilački i previše toksičan faktor, a svaka daljnja saradnja s njim kontraproduktivna.”
„HDZ može biti sretan jer iz svega ovoga može izaći na častan način. Međutim, nijedno od pitanja koja su pred BIH ne mogu se riješiti bez HDZ-a. Ali, isto tako, nije trenutak uvjetovanja, a zasigurno će biti potrebno i sudjelovanje oporbe“, ocjenjuje Kajtaz.
Izetbegović: „Ako zatraže, podmetnut ćemo rame“
No, Bakir Izetbegović predsjednik SDA, najjače bošnjačke, sada oporbene stranke, dao je pozitivne signale mogućeg dogovora i vladajućih i opoticije. On je rekao kako „HDZ počinje igrati ozbiljnu, stabilizirajuću ulogu“.
„Ako ovako ostane s porukama koje šalje Čović, Hrvati bi mogli stabilizirajuće djelovati. Imamo iskustva iz prethodnih 20-ak godina i mislim da su naučili lekciju da nije dobro kada se udruže sa Srbima”, naveo je lider SDA.
Ponudio je „rame“. “Sve su pozicije podijeljene, ne možemo ništa uzeti da uđemo u vlast izuzev podmetnuti rame u teškoj situaciji. Međutim, mi smo državotvorna stranka, nije nam svejedno što se događa. Ako bude bilo potrebe, ako zatraže – podmetnut ćemo rame“, poručio je.
Ništa bez Dodikovog SNSD-a
Ivana Marić, politička analitičarka, komentirajući bh. politička previranja, kaže kako je Čović pokušao pomiriti Trojku i SNSD, ali da je na koncu morao „izabrati stranu“. „Nije mu to lahko palo, ali je prevagnulo to što je protuustavno postupanje Dodika stalo na put Čovićevoj želji o nastavku puta BiH ka EU-u“, komentira Marić.
Ipak, prema njoj, najveću korist iz promjena mogla bi izvući – opoziciona trojka iz RS-a zbog mogućnosti širenja biračke podrške.
„Za Trojku i HDZ je šteta već nanesena zbog koalicije sa SNSD-om, i sada i jedna i druga strana mora uložiti veće napore kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme i opravdali povjerenje koje su na početku dobili od EU-a”, ocjenjuje ona.
Ali, svi budući koraci na putu ka EU-u, kako podsjeća, neće se moći napraviti bez SNSD-a. „Dodik i dalje drži tri izaslanika u Domu naroda koji svojim nedolaskom mogu ugasiti sve Čovićeve želje, ali i nadu građana BiH da ćemo se približiti EU-u. Ono što bi moglo utjecati na Dodika da ipak ne blokira reforme je novac EU-a i brojni projekti koji bi se realizirali na prostoru RS-a“, pribojava se Marić novih blokada.
Smatra da su politička previranja prilika domaćim institucijama da pokažu jesu li dovoljno sposobne i neovisne raditi bez međunarodne pomoći, a posebno nakon što je, kako podsjeća, odlaskom američkog ambasadora Michaela Murphyja, OHR izgubio podršku za samostalno rješavanje bh. problema.
Kriza kao prilika za novi početak
Međutim, kako pomiriti zahtjeve, uvjete, očekivanja? Martin Raguž, predsjednik Programskog vijeća i bivši predsjednik oporbenog HDZ-a 1990., navodi kako se posljednji događaji moraju shvatiti vrlo ozbiljno.
Raguž kaže, kako su u RS-u, zbog ignoriranja izbornog opredjeljenja Hrvata u BiH, isticali da je problematična Federacija BiH, a ne RS. „Između ostaloga, i to je dovelo do ove faze u RS-u“, smatra Raguž. Ali, on u krizi vidi mogućnost.
„Krize uvijek donose i katarzu i okretanje jednih prema drugima. Povijesni je trenutak da preuzmemo odgovornost i unaprijedimo odnose u FBiH, pa tako i u BiH, i spriječimo nove eskalacije i negativan ishod“, upozorio je on.
Raguž kreće od Hrvata: „Moramo biti odgovorni i respektirati strahove bošnjačkog naroda koji su svoju sudbinu, u svakom smislu, vezali za neovisnu, jedinstvenu i suverenu BiH. Ali, pitanje je hoće li podijeliti tu odgovornost za BiH ili žele imati ekskluzivnost u odlukama i tako odabrati teži put. Vjerujem da je pravi put izgradnja povjerenja i zajednička odgovornost za ovu zemlju, čime ćemo otklanjati strahove jedni drugima. Vjerujem da je došlo to vrijeme“, zaključuje Raguž.
