U periodu od 1. januara do 30. juna ove godine, kompanije u Bosni i Hercegovini donirale su prehrambene proizvode pred istek roka trajanja u ukupnoj vrijednosti od 75.822 KM, i to bez obračuna poreza na dodanu vrijednost. Ovaj podatak dolazi iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH), koja naglašava da je riječ o donacijama koje su prijavljene u skladu s tehničkim procedurama, dok stvarni obim može biti i veći.
Firme koje su u prvoj polovini godine donirale hranu su: MD Family (Sarajevo), Neolife International (Sarajevo), Fratello Trade, Majop (Mostar), Vis-A-Vis (Sarajevo), Perutnina Ptuj-BH (Breza) i Bosona Food (Sarajevo). Njihove donacije otišle su u ruke desetak humanitarnih i socijalnih organizacija širom zemlje, među kojima su: Udruženje Pomozi.ba, Udruženje Mozaik prijateljstva iz Banje Luke, Caritas iz Mostara, Zajedno za naš grad Mostar, Merhamet MDD Breza, Crveni križ Općine Breza, Merhamet HO MDD OO Kakanj, Udruženje Nova vita Sarajevo, Udruženje Radost života Sarajevo i J.U. Centar "Los Rosales" u Mostaru.
Nova praksa nakon godina uništavanja hrane
Ova praksa doniranja hrane postala je moguća zahvaljujući izmjenama Zakona o PDV-u krajem 2023. godine, kojima je ukinut PDV na doniranu hranu pred istek roka trajanja. Do tada su firme koje su odlučile donirati hranu bile u istoj poreskoj poziciji kao da su je prodale, pa su radije birale da je unište kako ne bi plaćale dodatni PDV. Taj apsurd rezultirao je uništavanjem robe vrijedne i preko 100 miliona KM godišnje, dok su stotine hiljada ljudi u BiH bile suočene s glađu i siromaštvom.
"Donošenjem izmjena omogućeno je kompanijama da, umjesto da uništavaju hranu, mogu da je poklone onima kojima je najpotrebnija, bez dodatnih finansijskih opterećenja", poručuju iz UIO.
Stvarna vrijednost vjerovatno i veća
Iz UIO BiH ističu kako postoji mogućnost da sve donacije nisu pravilno evidentirane zbog tehničkih propusta u primjeni novog sistema za elektronsku prijavu knjigovodstvenih evidencija, što znači da je stvarni iznos donirane hrane u ovom periodu vjerovatno i veći.
Ovaj podatak, premda relativno skroman, predstavlja značajan korak ka društveno odgovornijem poslovanju u BiH, kao i ka efikasnijem upravljanju viškovima hrane. U vremenu kada se svaka pomoć računa, pogotovo za one na rubu egzistencije, promjene koje potiču humanost bez fiskalnih kazni predstavljaju rijetki primjer pametnog zakonskog rješenja u korist zajednice.
Naredni izazov ostaje daljnje pojednostavljenje procedura i edukacija kompanija o mogućnostima doniranja, kako bi brojke iz narednih izvještaja bile još veće – i još važnije, kako bi manje hrane završavalo na deponijama, a više na trpezama onih kojima je najpotrebnija.
