Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) dočekali su juče u Sarajevu Angelinu Eichhorst, izvršnu direktoricu za Evropu u Evropskoj službi za vanjske poslove.
Članovi Predsjedništva BiH su optimistično tvrdili da je vanjskopolitički prioritet BiH da postane punopravna članica EU, te iznosili jedinstven stav da je od izuzetne važnosti da BiH u martu dobije zeleno svjetlo Evropske komisije o početku pregovora o pristupanju EU.
Nije nedostajalo ni ambicije da će do marta biti ispunjeni i ostali kriteriji kako bi bila osigurana podrška zemalja članica EU otvaranju pregovora o pristupanju EU.
Pozdravili su oni i odluku Evropske komisije o donošenju novog Plana rasta za Zapadni Balkan, kojim je predviđeno dalje ekonomsko usklađivanje Zapadnog Balkana, kroz zajedničko jedinstveno tržište, s jedinstvenim tržištem EU.
Međutim, ono što su zaboravili članovi Predsjedništva BiH reći da usvajanje tih par zakona potrebnih za otpočinjanje pregovora sa EU zavisi od realizacije dogovora iz Laktaša. Na ovom dogovoru najviše insistiraju upravo SNSD i HDZ. Ucjenjuju Trojku stenogramima. Čekaju. Ne žele da se miješa ni američka ni briselska administracija. Žele taj dogovor odmah.
Da podsjetimo na pojedine stavke ovog dogovora, kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH: prijedlog je da kandidata iz reda bošnjačkog naroda bira čitava Federacija BiH, za hrvatskog člana se mijenja na ranije predloženi način HDZ-a BiH, a za kandidata iz reda srpskog naroda radi usklađivanja sa sudskim odlukama može se definisati da se iz Republike Srpske bira "Srbin i ostali", isto tako da se definiše i u Federaciji BiH kako bi svi imali mogućnost da budu kandidovani. Sve u vezi sa Izbornim zakonom, kako je dogovoreno, završiti do kraja drugog mjeseca u Parlamentu BiH, a Dragan Čović je trebao da dostavi nacrt svim stranama. Ovo praktično znači treću izbornu jedinicu u BiH po željama HDZ-a.
Kada je u pitanju Ustavni sud BiH, u dokumentu Nermina Nikšića stoji da izmjene Zakona o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH bi mogle biti usvojene u parlamentarnoj proceduri ukoliko se ispuni uslov dobijanja datuma otvaranja pregovora sa EU.
Ovdje možemo zaključiti da će se Dodikovi zahtjevi u pogledu sastava Ustavnog suda BiH (bez stranih sudija) ostvariti ukoliko Dodik podrži par zakona koji nam trebaju radi dobijanja datuma otvaranja pregovora sa EU. Dodik neće prihvatiti nikakvo drugo rješenje. SNSD je, uostalom, napomenuo da neće provesti usaglašene korake u slučaju nametanja odluka OHR-a.
Dakle, članovi Predsjedništva BiH su trebali reći Eichhorst da ovdje ne postoje stvarne želje lidera u BiH za evropskim putem. Ovdje su posrijedi samo interesi pojedinih političara, a građani BiH ispaštaju. Trebali su iznijeti pravu sliku kompletne političke situacije u BiH. Nije da evropski zvaničnici ne znaju, ali djeluje kao da bh. političari ne znaju. Lažne nade nikome nisu ništa dobro donijele.
Bez Dodika nema evropskog puta BiH. Odnosno nema evropskog puta BiH bez Ustavnog suda bez stranih sudija. Ali nema evropskog puta BiH ni bez legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH.
