Atmosferski podaci koji su nedavno objavljeni ukazuju na pojavu snažnih istočnih vjetrova koji se spuštaju kroz tropsku stratosferu, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za zimsku sezonu 2025./2026. na sjevernoj hemisferi, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i širom Europe.
Riječ je o obrascu poznatom kao kvazibijenalna oscilacija (QBO), koji se smjenjuje između istočnih i zapadnih faza otprilike svakih 14 do 18 mjeseci, a ima ključnu ulogu u određivanju sezonskih vremenskih prilika.
Slični atmosferski uvjeti zabilježeni su i prethodne zime, kada je slab polarni vrtlog doveo do učestalijih hladnih prodora i obilnijih snježnih padavina. Meteorološki modeli i dugoročne prognoze sada sugeriraju da bi i nadolazeća zima mogla proći pod snažnim utjecajem ovog fenomena.
Šta je zapravo polarni vrtlog?
Polarni vrtlog je snažna cirkulacija hladnog zraka koja se formira iznad polarnih područja tokom zime. Možemo ga zamisliti kao ogroman ciklon koji se rotira iznad Arktika. Ovaj vrtlog ima dva sloja – stratosferski (gornji) i troposferski (donji). Kada je stratosferski polarni vrtlog snažan, on stabilizira vremenske prilike, zadržavajući hladan zrak iznad Arktika. Međutim, kada oslabimo tu strukturu, hladan zrak može krenuti prema jugu, uzrokujući zimske oluje i velike prodore hladnoće.
Povezanost između QBO-a i polarnog vrtloga
Kvazibijenalna oscilacija ima direktan utjecaj na snagu i stabilnost polarnog vrtloga. Tokom istočne faze QBO-a, koja se sada bilježi, atmosferski uvjeti postaju znatno povoljniji za vertikalno širenje Rossbyjevih valova iz troposfere prema stratosferi. Ovi valovi uzrokuju poremećaje u vrtlogu, smanjujući njegovu snagu i stabilnost. Rezultat toga je povećana šansa za tzv. iznenadno stratosfersko zagrijavanje (SSW) – događaj koji može potpuno “srušiti” polarni vrtlog.
Jedan takav SSW zabilježen je u martu ove godine, a neposredno nakon njega mnogi dijelovi Europe, istočnog dijela SAD-a i Kanade doživjeli su iznadprosječne količine snijega i niz uzastopnih hladnih talasa.
Januar kao ključni mjesec: Šta možemo očekivati u Europi?
Prema najnovijim modelima, januar 2026. mogao bi biti najzanimljiviji zimski mjesec u Europi. Prognoze pokazuju prodor hladnijeg zraka iz sjevernih i sjeveroistočnih pravaca preko većeg dijela kontinenta. Očekuje se i uspostava visokog tlaka iznad sjeverne Europe i polarnih regija – što predstavlja jasan pokazatelj slabije cirkulacije i slabijeg polarnog vrtloga.
Ako se ovaj scenarij ostvari, postoji realna mogućnost dugotrajnijih hladnih perioda sa čestim i obilnim snježnim padavinama, posebno u srednjoj i istočnoj Europi.
Posljedice za SAD i Kanadu
Sjedinjene Američke Države i Kanada, koje su već u više navrata doživjele posljedice kolapsa polarnog vrtloga, također bi mogle biti pogođene. Tokom negativne faze QBO-a, Sjeverna Amerika je posebno osjetljiva na duboke prodore arktičkog zraka, posebno u istočnim i središnjim dijelovima SAD-a te južnim dijelovima Kanade. To može rezultirati učestalim snježnim olujama, ledom i dugotrajnim hladnoćama.
Ukoliko se najave i prognoze obistine, zima 2025./2026. mogla bi biti obilježena snažnim zimskim obrascima, čestim hladnim talasima i nadprosječnim snježnim padavinama. Stratosferski vjetrovi, polarni vrtlog i njihova međusobna dinamika još jednom potvrđuju koliko su visoki slojevi atmosfere povezani sa svakodnevnim vremenskim prilikama koje doživljavamo na tlu.
Meteorolozi i klimatolozi već sada pozorno prate razvoj situacije – a građanima ne preostaje ništa drugo nego se dobro pripremiti za zimu koja bi mogla biti znatno surovija od prethodnih.
