Na Univerzitetu u Zenici rasplamsava se ozbiljna institucionalna kriza, u kojoj se suočavaju dva ključna organa upravljanja visokoškolskom ustanovom – Upravni odbor i Senat.
Dok akademska zajednica i javnost očekuju stabilnost, vladavinu zakona i posvećenost obrazovnim ciljevima, umjesto toga svjedočimo dubokoj podjeli, s ozbiljnim optužbama koje prijete da uruše integritet i zakonitost rada Univerziteta.
Sve je kulminiralo nakon što je Senat Univerziteta donio odluku kojom je poništio raniju odluku Upravnog odbora o razrješenju rektora prof. dr. Jusufa Durakovića. Ovakav potez Senata izazvao je burnu reakciju Upravnog odbora, koji je u zvaničnom saopćenju upozorio da je riječ o teškom kršenju zakonskih propisa i institucionalnih procedura, te da je Senat prešao granicu svojih ovlaštenja.
Predsjednik Upravnog odbora, Suvad Isaković, u svom saopćenju navodi:
„Senat Univerziteta u Zenici ni u jednom momentu nije naveo zakonski osnov na temelju kojeg može poništiti odluku Upravnog odbora, niti se osvrnuo na dvanaest jasno obrazloženih i dokumentovanih razloga koji su doveli do razrješenja rektora. Ovim postupkom, članovi Senata su grubo prekoračili svoje nadležnosti i svjesno uveli Univerzitet u pravnu nesigurnost.“
Pravno pitanje ili politička igra?
Prema ocjeni Upravnog odbora, Senat je, pod krinkom akademske samouprave i autonomije, zapravo legalizirao – kako se navodi – nezakonit rad. Pokušaj „potvrđivanja važećeg mandata“ razriješenog rektora, nakon zakonski provedene smjene, nazvan je „eklatantnim primjerom institucionalne obmane“.
U saopćenju se upozorava:
„Ne možemo pristati na politizaciju i manipulaciju kada je riječ o zakonitosti rada javne visokoškolske ustanove. Zakoni vrijede za sve, pa i za Senat.“
Ovdje se otvara pitanje da li Senat, svojom odlukom, zapravo šalje poruku da nadležnosti Upravnog odbora više nisu neprikosnovene, te da je moguće kroz institucionalnu akrobatiku vratiti na funkciju osobu koju je organ upravljanja – temeljem zakona i uz precizno navedene razloge – razriješio.
Teške optužbe i milionska šteta
Posebnu težinu cijeloj situaciji daju optužbe na račun bivšeg rektora Durakovića, kao i dijela Senata. Upravni odbor tvrdi da je došlo do svjesne opstrukcije Plana javnih nabavki za 2025. godinu, što bi moglo dovesti do štete već od 1,6 miliona KM.
„Radi se o svjesnom nepostupanju koje ugrožava temeljne funkcije rada Univerziteta. Ne možemo šutjeti pred pokušajem da se zakon zamijeni improvizacijom i političkim interesima“, navodi se u saopćenju.
Ove optužbe, ako su tačne, ne ukazuju samo na loše upravljanje, već i na moguće krivične odgovornosti koje bi mogle imati šire posljedice po sve uključene strane, uključujući i budžetsku stabilnost Kantona.
Pravne osnove i nadležnosti
Upravni odbor je, u svom saopćenju, iznio i konkretne pravne osnove koje, prema njihovoj interpretaciji, jasno isključuju mogućnost Senata da ukida odluke Upravnog odbora.
„Navedeno postupanje Senata JU Univerzitet u Zenici, protivno je članu 16. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju BiH i članu 56. Zakona o visokom obrazovanju ZDK, kojim su jasno propisane nadležnosti Senata visokoškolske ustanove.“
Takođe, osporeno je pravo Senata da bilo kakvom „odlukom o potvrđivanju mandata“ poništava zakonom provedene razrješenja.
„Donošenjem nezakonite Odluke o poništenju Odluke Upravnog odbora, Senat svjesno uvodi Univerzitet u zonu nezakonitog rada i urušava integritet ustanove čije su vitalne funkcije već ugrožene.“
Poziv vlastima: Kanton mora reagovati
Na kraju saopćenja, Upravni odbor otvoreno poziva institucije Zeničko-dobojskog kantona da se uključe i preduzmu mjere u skladu sa svojim nadležnostima kako bi se „zaštitila zakonitost u radu Univerziteta“.
„Zbog nezakonite Odluke Senata JU Univerzitet u Zenici, ovim putem pozivam institucije Zeničko-dobojskog kantona, da se u skladu sa svojim nadležnostima uključe u zaštitu zakonitosti rada JU Univerzitet u Zenici.“
Šta dalje?
Dok Upravni odbor apeluje na zakonitost, a Senat se poziva na autonomiju, jasno je da ova kriza nadilazi tehnička ili upravna pitanja. Ovdje se ne radi samo o tumačenju zakona, već i o dubokoj borbi za moć, autoritet i kontrolu nad visokoškolskom ustanovom koja bi trebala biti primjer odgovornosti i pravne sigurnosti.
U ovom trenutku, sudbina Univerziteta u Zenici zavisi od toga hoće li nadležne institucije Kantona reagovati pravovremeno i nepristrasno, i hoće li visoko obrazovanje u BiH ostati talac političkih i personalnih sukoba – ili će se konačno staviti interes studenata, nastavnika i javnosti iznad borbe za funkcije.
