Godinu i po nakon što je velika plinska afera potresla Hrvatsku, Uskok je napokon podigao optužnicu protiv sedmero osumnjičenika i jednog trgovačkog društva, potvrđujući da se radi o jednom od najozbiljnijih slučajeva korupcije i privrednog kriminala u novijoj povijesti zemlje.
U središtu skandala je INA, nacionalna naftna kompanija, koja je zbog kriminalnih aktivnosti optuženika oštećena za nevjerovatnih milijardu kuna, dok su se pojedinci bogatili kupujući plin po cijeni od 19,5 eura, a prodavajući ga po nevjerojatnih 210 eura po megavat-satu.
Pozadina afere:
Sve je počelo u avgustu 2022. godine, kada su Uskok i policija pokrenuli opsežnu akciju protiv grupe pojedinaca za koje se sumnjalo da su organizirali složeni kriminalni lanac unutar INA-e. Ova grupa, koristeći svoje pozicije i veze, osmišljavala je i provodila nezakonite transakcije koje su rezultirale golemom financijskom štetom za INA-u, ali i ogromnim nezakonitim profitom za optuženike.
Na čelu ove kriminalne skupine bio je Damir Škugor, direktor u INA-i, koji je iskoristio svoj položaj da orkestrira cijelu operaciju. U tome su mu pomogli Josip Šurjak, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK), i njegov poslovni partner Goran Husić, suvlasnik firme OMS Upravljanje. Među optuženima su i Škugorov otac Dane te Marija Ratkić, predsjednica uprave firme Plinara istočne Slavonije. Ova skupina, koristeći svoje pozicije i veze, uspjela je preko svoje mreže obaviti stotine milijuna eura vrijedne transakcije, pri čemu su sustavno izvlačili novac iz INA-e, prodajući plin po neprimjereno visokim cijenama.
Detalji optužnice:
Prema optužnici, šteta za INA-u procjenjuje se na 160 milijuna eura, a cijeli je predmet obuhvatio iznimno složene financijske transakcije koje su uključivale više različitih oblika imovine. Usporedo s kriminalnim aktivnostima, osumnjičeni su ulagali i prali novac putem različitih mehanizama. Uspjeli su prikupiti više od 109 milijuna eura, od čega je 103 milijuna eura u gotovini, 2 milijuna eura u udjelima u fondovima i kriptovalutama, 4 milijuna eura u nekretninama te 300.000 eura u luksuznim vozilima.
Uskok je, nakon višemjesečne istrage, uspio prikupiti dokaze i blokirati ovu imovinu, što je jedan od najvažnijih koraka u osiguravanju povrata sredstava koja su na nezakonit način izvučena iz INA-e. Iako je ovaj slučaj izazvao veliki interes javnosti, podizanje optužnice pokazuje da institucije pravne države ipak imaju kapacitet da se suprotstave i najsloženijim oblicima organiziranog kriminala.
Plinska afera je izazvala val ogorčenja u Hrvatskoj, ali i šire u regiji. Javnost je zgrožena ne samo zbog nevjerojatne količine novca koja je izvučena iz INA-e, već i zbog činjenice da su u to uključene osobe na visokim pozicijama, kojima je povjerenje dano da štite javne interese, a ne da ih izigravaju.
Ovaj slučaj otvara mnoga pitanja o stanju u državnim institucijama, posebno u INA-i, koja je kroz svoju povijest već bila suočena s nizom problema, uključujući pitanja vlasništva i menadžmenta. Plinska afera će zasigurno imati dugoročne posljedice na reputaciju INA-e, ali i na povjerenje građana u pravosudne i političke institucije.
Podizanje optužnice protiv sedmero osoba i jedne firme u vezi s plinskom aferom nije kraj ove priče, već početak dugotrajnog sudskog procesa koji će baciti dodatno svjetlo na nezakonite aktivnosti koje su oštetile INA-u za milijardu kuna. Ovaj slučaj služi kao mračno upozorenje o razmjerima korupcije i organiziranog kriminala koji i dalje prijete stabilnosti i integritetu ključnih državnih kompanija. Sve oči sada su usmjerene na pravosuđe, koje ima težak zadatak da osigura pravdu i pokaže da nitko nije iznad zakona.
