Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je privremenu odluku u vezi s apelacijom o ustavnosti Izbornog zakona Republike Srpske. Zbog utvrđene opasnosti po ustavni poredak, zakon je suspendovan do donošenja konačne odluke.
"Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je 24. jula 2024. godine vanrednu plenarnu sjednicu na kojoj je usvojio prijedlog za privremenu mjeru u predmetu broj U-12/24. Prijedlog je podnio Denis Zvizdić, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koji je zahtijevao ocjenu ustavnosti Izbornog zakona Republike Srpske," stoji u saopćenju Ustavnog suda.
Osporeni zakon je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na sjednici 19. aprila 2024. godine, a stupio je na snagu 17. jula 2024. godine. Ustavni sud je privremeno stavio van snage Izborni zakon Republike Srpske od dana njegovog stupanja na snagu, primjenjujući princip ab initio, do konačne odluke o ustavnosti zakona.
U obrazloženju svoje odluke, Ustavni sud je naveo da okolnosti ovog predmeta pokreću vrlo ozbiljna i složena pitanja ustavnosti osporenog zakona. Naime, odredbama zakona reguliraju se pitanja koja su već uređena Izbornim zakonom BiH, te se Republičkoj izbornoj komisiji RS daju nadležnosti koje ima Centralna izborna komisija BiH, uz istovremeno stavljanje van snage određenih odredbi Izbornog zakona BiH.
Ustavni sud je zaključio da se pokreću pitanja nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske za različito reguliranje iste oblasti na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Sud smatra da postoje ozbiljne sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost BiH, što je dovoljno za utvrđivanje postojanja "dokazive tvrdnje" o mogućnosti nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica, što je jedan od uvjeta za donošenje privremene mjere.
Osim toga, razmatrajući uvjet hitnosti donošenja privremene mjere, Ustavni sud je ocijenio da su propisi o izborima ključni za osiguranje slobodnih, poštenih i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana. Implementacija Izbornog zakona RS bi ozbiljno podrivala ulogu Centralne izborne komisije BiH, a organiziranje predstojećih lokalnih izbora prema osporenom zakonu predstavlja prijetnju za demokratski izborni proces, pravnu sigurnost i vladavinu prava.
Ustavni sud ističe da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira konačnu odluku o meritumu zahtjeva.
