NIŠTA OD IMUNITETA ZA DODIKA

Ustavni sud BiH ukinuo sporne dijelove Zakona o imunitetu RS-a

Milorad Dodik

Danas, 14. novembra 2024. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je svoju jubilarnu 150. plenarnu sjednicu, koja se pokazala presudnom za zakonodavni okvir o imunitetima nosilaca vlasti u Republici Srpskoj.

Ova sjednica bila je obilježena donošenjem ključnih odluka koje preispituju granice krivične odgovornosti izabranih predstavnika i nosilaca izvršne vlasti.

Na dnevnom redu sjednice, između ostalih tačaka, našao se i zahtjev četvoro delegata iz Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti članova 3, 4 i 6 Zakona o imunitetu Republike Srpske. Razlog? Kontroverzne odredbe ovog zakona koje su, prema mišljenju mnogih pravnih stručnjaka, otvorile vrata širokim zloupotrebama, potencijalno omogućavajući nosiocima vlasti u Republici Srpskoj zaštitu od krivične odgovornosti, bez obzira na težinu počinjenih djela.

Krivični imunitet: Pravo ili pravna zabluda?

U odluci koja će nesumnjivo izazvati odjeke širom zemlje, Ustavni sud BiH je jasno utvrdio da član 3 Zakona o imunitetu Republike Srpske, kojim se nosiocima izvršne vlasti u ovom entitetu dodjeljuje imunitet od krivične odgovornosti, nije usklađen sa Zakonom o imunitetu BiH, a time ni sa samim Ustavom BiH. Naime, Zakon o imunitetu BiH predviđa samo imunitet od građanske odgovornosti za ono što službenici učine u okviru službenih dužnosti, a nikako zaštitu od krivičnog gonjenja.

Ustavni sud je bio nedvosmislen: „Propisivanje imuniteta od krivične odgovornosti nije opravdano javnim interesom,“ stoji u saopštenju, „jer omogućavanje ovakve zaštite nosiocima vlasti narušava jedan od osnovnih stubova vladavine prava – jednakost pred zakonom.“ Drugim riječima, pravo na imunitet ne može biti pravo na bezakonje, što je sud ovom odlukom jasno stavio do znanja.

Kontroverzni članovi 6 i 7: Isključivanje sudova iz odlučivanja o imunitetu

Pored ovoga, Ustavni sud je oborio i članove 6 i 7 Zakona o imunitetu Republike Srpske, jer su te odredbe, kako navodi sud, suprotne Ustavu i zakonskim standardima. Ove odredbe su, naime, u potpunosti isključile redovne sudove iz postupaka odlučivanja o pitanjima imuniteta, a također nisu predviđale dvostepeni postupak. Time su praktično zaobiđeni svi mehanizmi pravne zaštite i mogućnosti žalbe, čime se građanima uskratio osnovni pravni princip – pravo na dvostepeno odlučivanje.

Ukratko, prema spornim članovima Zakona o imunitetu RS-a, nosioci izvršne vlasti u Republici Srpskoj mogli su, u suštini, uživati „pravnu nepovredivost,“ čime bi sami sebi bili i zakon i sudija. Uklanjanjem ovih odredbi, Ustavni sud BiH poslao je poruku da ni najviši nosioci vlasti nisu iznad zakona, čime je ponovo stavio vladavinu prava u središte bh. pravnog sistema.

Krivični imunitet ili politička zaštita?

Ovaj zakon koji je do sada omogućavao da izabrani predstavnici u Narodnoj skupštini, Vladi i kabinetu predsjednika Republike Srpske izbjegnu odgovornost za potencijalne zloupotrebe položaja u vršenju službenih radnji, bio je pravna osnova za širok spektar interpretacija i zloupotreba. Mnogi posmatrači ga već godinama kritiziraju kao alat kojim se političarima omogućava zaštita od krivičnih istraga, a Ustavni sud BiH je sada konačno intervenisao da te zaštitne mreže sruši.

Ova presuda Ustavnog suda BiH predstavlja značajan korak ka uvođenju reda i obavezi političke odgovornosti, u društvu koje je premoreno brojnim aferama, korupcijom i zloupotrebama moći. Iako su politički lideri dugo bili zaštićeni zakonima koje su sami krojili, Ustavni sud je pokazao da, barem na papiru, niko ne može biti iznad zakona – niti jedan entitet, niti jedan političar.