U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas je klanjana kolektivna dženaza za deset žrtava genocida počinjenog nad Bošnjacima u julu 1995. godine. Hiljade građana iz Bosne i Hercegovine, regije i brojnih zemalja svijeta prisustvovale su posljednjem ispraćaju žrtava koje su, nakon više od tri decenije, konačno pronašle svoj vječni smiraj.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do danas je ukopano 6.782 žrtava genocida, dok se za više od hiljadu nestalih još uvijek traga. Svaki novi ukop predstavlja završetak bolne potrage za porodice žrtava, ali i trajni podsjetnik na obavezu čuvanja istine i kulture sjećanja kako se ovakav zločin nikada više ne bi ponovio.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari počela je kolektivna dženaza-namaz za deset žrtava genocida počinjenog nad Bošnjacima u julu 1995. godine. Hiljade građana iz Bosne i Hercegovine i brojnih zemalja svijeta okupile su se kako bi odale posljednju počast žrtvama koje će, nakon više od tri decenije, konačno pronaći svoj vječni smiraj.
U atmosferi duboke tišine i tuge, porodice, prijatelji, preživjeli genocida, učesnici Marša mira, predstavnici domaćih i međunarodnih institucija te brojni građani stoje zajedno u molitvi i sjećanju na nevino ubijene.
Kolektivnu dženazu predvodi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, koji će nakon vjerskog obreda proučiti dovu za žrtve genocida.
Nakon završetka dženaza-namaza uslijedit će ukop posmrtnih ostataka deset novoidentificiranih žrtava, čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim i sekundarnim grobnicama na području istočne Bosne. Njihove porodice su godinama čekale da pronađu makar dio posmrtnih ostataka svojih najmilijih kako bi ih dostojanstveno ispratile.
Među žrtvama koje će danas biti ukopane nalaze se mladići koji su imali tek 20 i 22 godine kada su ubijeni, ali i muškarci u zrelim godinama života. Svaka spuštena tabut u zemlju podsjeća na razmjere genocida u kojem je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija.
Kolektivna dženaza u Potočarima predstavlja vrhunac obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici, a istovremeno je i snažan podsjetnik na važnost očuvanja istine, pravde i kulture sjećanja kako se ovakav zločin nikada i nigdje više ne bi ponovio.
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari i ove je godine nakon komemoracije izveden "Srebrenički inferno".
Srebrenički inferno, izveden prvi put 2003. godine, oratorij je za koji je tekst napisao pjesnik Džemaludin Latić, a muziku komponirao Đelo Jusić.
Inferno je prvi put izveden prilikom otvaranja Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari.
Kroz stihove ove poeme govori se o bolu djeteta koje je tokom ove tragedije ostalo bez svojih roditelja, braće, sestara ili najmilijih, kao što je bio slučaj s mnogom djecom ove UN-ove zaštićene zone...
Uz zvuke potresnog Inferna, odajmo im počast.
Majko, majko, još te sanjam
Sestro, brate, još vas sanjam svake noći
Nema vas, nema vas, nema vas
Tražim vas, tražim vas, tražim vas
Gdje god krenem vidim vas
Majko, oče, što vas nema
Bosno moja, ti si moja mati
Bosno moja, majkom ću te zvati
Bosno majko,
Srebrenice sestro
Neću biti sam
Uskoro se očekuje izvođenje Srebreničkog inferna te klanjanje dženaza-namaza što će biti uvod za ukop deset žrtava genocida.
Komemoracija je završena. Slijedi vjerski dio programa.
Komemoracija u Potočarima: Poruke sjećanja, istine i odgovornosti na 31. godišnjicu genocida u Srebrenici
Jedna od Majki Srebrenice, Kada Hotić, prisjetila se početka napada na Srebrenicu 1992. godine, ističući da su, kako je navela, napad na bošnjačko stanovništvo izvršile njihove komšije pravoslavci uz podršku iz Srbije.
„Napadnuti smo svim sredstvima, a prije toga su nam oduzeli svo privatno naoružanje, uključujući i lovačko. Ostali smo potpuno goloruki. Prije nego što su počela strijeljanja, spalili su sve bošnjačke kuće. Devet noći provela sam u šumi. Bila je zima, s nama su bila djeca, a majke su ih pokrivale mokrim lišćem kako bi preživjela. Ubrzo su nam isključili struju, uništili vodovod i prekinuli telekomunikacije. Ostali smo odsječeni od svijeta, dok su nas sa okolnih brda neprestano granatirali. Bombardovali su nas čak i avionima“, ispričala je Hotić.
Govoreći o stradanju civila, kazala je da su majke s ulica skupljale dijelove tijela svoje djece i ukopavale ih po šumama. Naglasila je da je Srebrenica mjesecima bila potpuno izolovana, bez hrane, vode i osnovnih uslova za život, izložena svakodnevnom granatiranju i teroru.
Prisjetila se i događaja u Potočarima, navodeći da su stanovnici pozvani da se okupe u krugu tadašnje baze Ujedinjenih nacija, gdje im je, kako tvrdi, obećana sigurnost.
„Sakupili su nas u ovu dolinu i ove hale. Holandski vojnici i snage Ujedinjenih nacija, pod zastavom UN-a, preko megafona su nas pozvali i garantovali nam život i opstanak. Prevareni smo. Izdali su nas“, poručila je Hotić.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari održana je komemoracija povodom 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija Srebrenica. Komemoraciji su prisustvovali domaći i međunarodni zvaničnici, predstavnici diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, preživjele žrtve, porodice ubijenih i brojni građani.
U Potočare su stigle brojne delegacije, među kojima i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, kao i vršilac dužnosti visokog predstavnika Louis J. Crishock.
Komemoracija je počela intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, nakon čega su prisutni minutom šutnje i molitvom odali počast svim žrtvama genocida.
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 31. godišnjice genocida u Srebrenici poručio je da su riječi pred bijelim nišanima nedovoljne da izraze bol koju nose porodice žrtava.
„Danas se navršava 31. godina od genocida počinjenog nad Bošnjacima zaštićene zone UN-a. Genocid nije bio slučajnost, već završni čin planskog i sistemskog projekta koji je počeo u proljeće 1992. godine. To je bio genocid, to su utvrdili međunarodni sudovi. To je istina koju niko nema pravo mijenjati. I tri decenije poslije ukopavamo nepotpune ostatke naših najmilijih. Mnoge majke nisu dočekale da dostojanstveno ukopaju svoju djecu“, istakao je.
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić naglasio je da iz Potočara ne smije biti poslana poruka mržnje, već poruka opomene.
„Iz Potočara ne šaljemo poruku mržnje, već poruku opomene. Neka Potočari ostanu vječna opomena svijetu. Neka se više nikada i nikome ne ponovi Srebrenica“, poručio je Fejzić.
Prisutnima se obratio i britanski novinar Tony Berkley, koji se prisjetio svog iskustva iz Srebrenice tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
U ime Vlade Crne Gore govorio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, naglasivši važnost kulture sjećanja i suočavanja s prošlošću.
„Vi nosite bol koji nijedna riječ ne može potpuno dodirnuti. Mezarje Srebrenice nas gleda i opominje. Ono nas podsjeća koliko duboko pada čovjek kada mržnja nadvlada savjest. Zato se ovdje ne govori iz protokola, nego s posebnom moralnom obavezom i o istini koja je neosporno utvrđena.
Crna Gora je kroz vrijeme tu istinu nastojala poštovati na dostojanstven način. Podrškom Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama jasno smo stali uz žrtve. U Skupštini Crne Gore ove godine po prvi put otvorena je izložba o Srebrenici kako se sjećanje ne bi prepustilo zaboravu. Time želimo jasno pokazati da kultura sjećanja za nas nije prolazna obaveza, već temelj na kojem gradimo bolje društvo – društvo u kojem različitost predstavlja bogatstvo i u kojem će naši mladi naučiti da se zločin ne smije zaboraviti niti ponoviti. Samo kroz suočavanje s prošlošću možemo graditi bolju budućnost“, rekao je Gutić.
Videoporukom se učesnicima komemoracije obratio i albanski ministar za Evropu i vanjske poslove Ferit Hoxha.
„Bio je to genocid. Proračunati čin masovnog ubistva protiv bošnjačkih muslimana, ciljano iz mržnje. Zato je sjećanje važno, zato je istina važna“, poručio je Hoxha.
Povodom godišnjice genocida oglasila se i Evropska komisija, koja je u objavi na društvenoj mreži X navela:
„Danas zastajemo kako bismo se prisjetili više od 8.300 žrtava genocida u Srebrenici i porodica koje i dalje tuguju.“
U Memorijalnom centru nalazili su se tabuti s posmrtnim ostacima deset žrtava genocida, od kojih su se građani opraštali učenjem Fatihe i odavanjem posljednje počasti prije kolektivne dženaze i ukopa.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas se obilježava 31. godišnjica genocida počinjenog nad Bošnjacima u julu 1995. godine. Hiljade članova porodica žrtava, preživjelih, učesnika Marša mira, građana te domaćih i međunarodnih zvaničnika okupili su se u Dolini bijelih nišana kako bi odali počast ubijenima i prisustvovali kolektivnoj dženazi i ukopu novoidentificiranih žrtava.
Od ranih jutarnjih sati kolone vozila i autobusa pristizale su u Potočare, dok je Memorijalni centar bio ispunjen učesnicima ovogodišnjeg Marša mira. Više od šest hiljada ljudi pješačilo je trasom kojom su se Srebreničani u ljeto 1995. godine pokušavali probiti do slobodne teritorije, odajući na taj način počast žrtvama genocida.
U Potočare su pristizale i brojne domaće i strane delegacije koje prisustvuju komemoraciji. Prema zvaničnom programu, nakon dočeka zvanica uslijedit će komemorativni skup, odavanje počasti i polaganje cvijeća, vjerski program, izvođenje "Inferna", dženaza-namaz te ukop posmrtnih ostataka deset novoidentificiranih žrtava genocida.
Ove godine konačan smiraj pronaći će deset žrtava čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim i sekundarnim grobnicama godinama nakon počinjenog zločina. Među njima su:
Senad Jusić (1975), ubijen u 20. godini života;
Muriz Baraković (1973), ubijen u 22. godini;
Hamed Musić (1973), ubijen u 22. godini;
Ramo Alić (1965), ubijen u 30. godini;
Muhidin Osmanović (1963), ubijen u 32. godini;
Huso Ćerimović (1963), ubijen u 32. godini;
Nuko Nukić (1957), ubijen u 38. godini, koji će biti ukopan uz svoja četiri amidžića;
Ahmet Gušter (1954), ubijen u 41. godini;
Asim Kunić (1953), ubijen u 42. godini;
Ramo Dautović (1939), najstarija ovogodišnja žrtva, ubijen u 56. godini života.
Kako je nastao Cvijet Srebrenice: Opipljivi simbol koji podsjeća na žrtve genocida
Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su na lokalitetima Bratunca, Zvornika i Vlasenice, uglavnom u masovnim grobnicama, a proces identifikacije trajao je godinama, pa i decenijama.
Povodom godišnjice genocida, Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) poručila je da se ovogodišnja komemoracija održava nakon što su Ujedinjene nacije uspostavile Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici iz 1995. godine. Iz ICMP-a ističu da je riječ o važnom međunarodnom priznanju činjenica utvrđenih pred međunarodnim i domaćim sudovima, uz naglasak na potrebu očuvanja istine, pružanja podrške preživjelima, suprotstavljanja negiranju genocida i veličanju osuđenih ratnih zločinaca te jačanja obrazovanja kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih zločina.
Poruke sjećanja i solidarnosti uputile su i brojne države. Ministarstvo vanjskih poslova Litvanije odalo je počast žrtvama i preživjelima genocida, ističući da su lekcije iz Srebrenice i danas bolno relevantne. Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije naglasila su da genocid u Srebrenici ostaje trajni podsjetnik na važnost zaštite ljudskog dostojanstva te upozorenje na razorne posljedice mržnje, netolerancije i nečinjenja međunarodne zajednice.
Današnje obilježavanje održava se na prostoru nekadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, koja u julu 1995. godine nije uspjela zaštititi hiljade bošnjačkih muškaraca i dječaka od genocida. Dolina bijelih nišana i ove godine postaje mjesto sjećanja, tuge i opomene da istina, pravda i kultura pamćenja ostaju trajna obaveza prema žrtvama i budućim generacijama.
