U Narodnom pozorištu Sarajevo, s početkom u 20:00 sati, bit će premijerno izvedena simfonijska poema „Moj bijeg u slobodu“, djelo savremenog bh. kompozitora Emira Mejremića...
U povodu obilježavanja stote godišnjice rođenja prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Alije Izetbegovića, večeras Fondacija „Alija Izetbegović“ i Muzej „Alija Izetbegović“ organizuju svečani koncert posvećen njegovoj ličnosti i djelu. U Narodnom pozorištu Sarajevo, s početkom u 20:00 sati, bit će premijerno izvedena simfonijska poema „Moj bijeg u slobodu“, djelo savremenog bosanskohercegovačkog kompozitora Emira Mejremića, inspirisano životom, mišlju i umnom ostavštinom Alije Izetbegovića.
O stvaralačkom nadahnuću i poruci koju njegovo djelo nosi, kompozitor Emir Mejremić pred premijerno izvođenje simfonijske poeme „Moj bijeg u slobodu“ je kazao:
Ostavština Alije Izetbegovića stvaralački je neiscrpna sehara prema kojoj sam se morao odrediti u procesu stvaranja. Stvarati muziku o čovjeku, koji je činjenica u sjećanju bosanskog naroda, stvaralački je nelak posao. Oživljavati ljude i događaje muzikom znači izvlačiti i nečije uspomene na jarko svjetlo. Neslućeno je izazovno u takvim okolnostima oblikovati inspiraciju. Trpljivo podnošenje nevolja, od postanka do danas, neobjašnjivo je nadahnuće stvaralačkom procesu. Djelo koje se odvojilo od mene nezavršen je kolorit koji će svoj život dobiti tek u onom čudnom času, u onom neizmjerljivom djeliću vremena i tišine koja nastane kad se odsvira posljednji takt.
Stvaraocu je neblisko s lakoćom govoriti o konceptu odgovornosti ili dužnosti. Međutim, osjećao sam ogromnu ličnu i profesionalnu odgovornost, a morao sam djelovati oslobođen očekivanja jer djelovati izvan očekivanja za ovu vrstu posla nužan je profesionalni standard. Nadam se da će publika prepoznati iskrenu predanost ovom procesu, kao i sve ono što se riječima ovom prilikom ne bi ni moglo opisati niti najaviti.”
Simfonijska poema „Moj bijeg u slobodu“ neće završiti posljednjim taktom. Nastavit će dugo odjekivati u nevidljivim dubinama ljudske svijesti, tamo gdje se sloboda pretvara u izraz, a sjećanje na velikog čovjeka kakav je bilo Alija Izetbegović postaje beskonačni akord ljudskog dostojanstva.
