London je prestao dijeliti obavještajne podatke s Washingtonom o brodovima za koje se sumnja da krijumčare drogu u Karibima, javili su izvori upućeni u situaciju. Britanski zvaničnici su naveli da ne žele biti saučesnici u američkim vojnim napadima u regiji, smatrajući ih nezakonitim.
Odluka Ujedinjenog Kraljevstva predstavlja ozbiljan prekid odnosa s najbližim saveznikom i ključnim partnerom u razmjeni obavještajnih informacija. Velika Britanija, koja kontrolira niz teritorija u Karibima gdje posjeduje obavještajne resurse, godinama je pomagala SAD-u da locira brodove s drogom kako bi američka obalna straža mogla intervenirati.
Međutim, nakon što su SAD u septembru pokrenule smrtonosne napade na brodove, London je izrazio zabrinutost da bi njegovi podaci mogli biti iskorišteni za odabir ciljeva u vojnim operacijama. U napadima je, prema procjenama, poginulo 76 osoba, što je izazvalo ozbiljne kritike u vezi sa zakonitošću akcija.
Britanski izvori ističu da se slažu s procjenom UN-ovog visokog komesara za ljudska prava Volkera Türka, koji je napade označio kao kršenje međunarodnog prava i "vansudska ubistva". Nakon ovih incidenata, agencije za sprovođenje zakona preuzele su borbu protiv krijumčara droge u skladu sa zakonskim procedurama, tretirajući osumnjičene kao kriminalce s pravom na pravičan postupak.
Administracija SAD-a je, s druge strane, tvrdila da američka vojska ima pravo koristiti smrtonosnu silu protiv osumnjičenih trgovaca drogom jer predstavljaju neposrednu prijetnju. Ministarstvo pravde SAD-a podržalo je ovu tvrdnju, a predsjednik Donald Trump označio je brojne kartele kao "strane terorističke grupe".
Pravni stručnjaci, međutim, upozoravaju da i dalje zakon o oružanim sukobima štiti civile, te da samo označavanje grupe kao terorističke ne daje automatsko pravo na smrtonosnu akciju. Napadi su pogodili i brodove koji su bili nepokretni ili se vraćali, što dodatno potkopava tvrdnje američke administracije o neposrednoj prijetnji.
Sličan stav pokazala je i Kanada, još jedan ključni američki saveznik na Karibima, koja se također distancirala od vojnih udara. U međuvremenu, visoki američki zvaničnici, uključujući komandanta Južne komande admiral Alvina Holseya, izrazili su sumnju u svrhovitost kampanje, pri čemu je Holsey navodno ponudio ostavku tokom napetog sastanka s ministrom odbrane.
