Velika Kladuša: Nova vlast, novi izazovi i naslijeđeni problemi
S novom većinom u Općinskom vijeću i načelnikom Borisom Horvatom, Velika Kladuša ulazi u fazu potencijalnog ekonomskog i društvenog preokreta. Nakon godina dominacije stranke Fikreta Abdića, presuđenog ratnog zločinca, nova politička postavka obećava preusmjeravanje fokusa prema razvoju i integraciji u državne okvire Bosne i Hercegovine. Ova općina, udaljena svega nekoliko stotina metara od Evropske unije, sada se suočava s izazovima obnove infrastrukture, kulture i ekonomije.
Zatečeno stanje – "Tijelo bez glave"
Načelnik Horvat, iskusni privrednik, ne krije da je zatečeno stanje poražavajuće. Navodi kako u posljednje četiri godine nije izdata nijedna građevinska dozvola ni urbanistička saglasnost, što je paraliziralo razvoj.
- Posljednjih osam godina svi su projekti stali. Bez saradnje s Kantonom i Federacijom, Kladuša je poput tijela bez glave koje ne može funkcionisati. Privreda nam svakim danom tone dublje, ističe Horvat.
Situacija je podjednako loša i u kulturi i sportu. Kladuša već 15 godina nema dom kulture ni kinosalu, a posljednjih osam nema funkcionalan nogometni klub. Horvat dodaje da je neprihvatljivo da je za sport i kulturu izdvajano svega 20.000 KM godišnje iz budžeta koji je premašivao 28 miliona KM, dok zakonski minimum iznosi pet posto.
Perspektive i razvojni planovi
Nova vlast u Vijeću, s ključnom podrškom SDA, ističe nužnost intenzivnijeg rada na infrastrukturnim i razvojnim projektima. Predsjednik OO SDA Velika Kladuša, Asim Ćufurović, naglašava da je situacija alarmantna:
- Imamo brojne osnovne projekte koji stoje godinama. Dom kulture se gradi 15 godina, a još nije završen. Posla ima na svakom koraku.
Velika Kladuša, uprkos svojoj povoljnoj geografskoj poziciji u blizini EU, nema industrijsku zonu, što je, kako Horvat kaže, apsurdno.
Laburisti brane svoje naslijeđe
Laburistička stranka, koja je do sada dominirala lokalnom politikom, tvrdi da su pokrenuli projekte koji mogu donijeti nova radna mjesta, ali optužuju druge stranke da nisu imale interes predlagati vlastite projekte. Tvrde i da su građani često prisiljeni graditi bespravno zbog administrativnih prepreka.
Amir Đogić, kandidat Laburista za načelnika na proteklim izborima, kritikuje novi narativ o "oslobađanju Kladuše":
Kladuša je već "oslobođena" Santeksa, Agrokomerca i drugih privrednih giganata. Opljačkana je, a radna mjesta uništena. Sada je kampanja bila usmjerena na "oslobađanje" Agrokomerca, što nema smisla. Naslijeđe Agrokomerca
Priča o Agrokomercu, nekadašnjem simbolu privrednog uspjeha, nezaobilazna je tema u Kladuši. Đogić tvrdi da bi isplata dioničarima i obeštećenje od strane Vlade FBiH mogli pomoći u borbi protiv bijede i nezaposlenosti. No, načelnik Horvat odbacuje te tvrdnje kao nerealne.
Oni koji danas traže Agrokomerc su isti oni koji su pokretali njegovu prodaju. Agrokomerc u Kladuši, kakav pamte stariji, više ne postoji, kategoričan je Horvat. Pogled prema budućnosti
- Nova vlast u Kladuši nastoji se okrenuti budućnosti. Očekuju se značajnije finansijske injekcije s viših nivoa vlasti, s obzirom na to da su Laburisti sada u opoziciji. Optimističan početak predstavlja sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona, održana prvi put upravo u Velikoj Kladuši.
Fokus ćemo staviti na projekte i privlačenje investitora. Kladuša mora postati mjesto razvoja i napretka, zaključuje Horvat.
