U Federaciji BiH već deset godina ne postoji nadležno tijelo koje bi utvrdilo sukob interesa koji postoji kod više od 200 osoba na različitim nivoima u BiH. Postojeći zakonski propisi iz ove oblasti se ne provode ni u Republici Srpskoj niti Brčko Disktriktu.
Upravo iz tog razloga, nužno je da se usvoje izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa, a što je i jedan od traženih uslova da se konačno otpočne rasprava o pregovorima BiH sa EU.
Nakon sastanka u Laktašima, održan je i sastanak u Sarajevu gdje su predstavnici državne koalicije dogovorili da će između ostalog usvojiti i izmjene ovog zakona.
Direktorica nevladine organizacije Transparency International BiH Ivana Korajlić smatra da ove izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa predstavljaju u mnogim segmentima napredak u odnosu na postojeći zakon, ali da su i dalje lošije od prijedloga zakona o sukobu interesa koji se ranije nalazio u parlamentarnoj proceduri.
Po novom prijedlogu zakona predviđeno je da se za provođenje ovog zakona osnuje Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, sa sjedištem u Istočnom Sarajevu.
Komisija bi trebala biti samostalno i nezavisno tijelo uspostavljeno od strane Parlamentarne skupštine BiH koje obavlja poslove iz svog djelokruga rada i nadležnosti propisanih ovim zakonom. Komisija bi trebala imati sedam članova koje imenuje Parlament BiH.
Ono što je zanimljivo da je EU je kroz svojih 14 prioriteta tražila da ovo tijelo bude nezavisno i da ne postoji nacionalni ključ pri odlučivanju tog tijela.
Međutim, ipak se uveo nacionalni ključ, što Korajlić ocjenjuje da se time naravno ostavlja prostor za stranačku kontrolu, odnosno kontrolu vladajuće koalicije.
Dakle, i ako usvojimo nove izmjene zakona o sukobu interesa, ponovo će odlučivat komisija sastavljena po nacionalnom ključu. Tako da će BiH dobiti još jedan zakon koji neće biti u skladu sa evropskom praksom i standardima.