Težak teret za kantone: Više od 7.000 radnika u Sarajevu s platama ispod 1.000 KM
Novi izazov za kantonalne vlasti stiže s odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da podigne minimalnu platu na 1.000 KM. Iako su reakcije na ovu promjenu bile brojne, velika zabrinutost leži u mogućim domino efektima koji će se odraziti na kantonalne budžete, budući da su mnogi socijalni programi vezani za minimalnu i prosječnu platu.
Poslodavci imaju ključne prigovore na ovu odluku, iako sama povišica minimalne plate nije sporna. Glavna zamjerka odnosi se na to što vlast nije predvidjela smanjenje poreza na plaće, pa će ukupni trošak poslodavca za plaću od 1.000 KM biti 1.744 KM. U početnim pregovorima o uredbi, razmatrano je da se doprinosi ne povećavaju, a da se radnicima poveća neto plata, čime bi minimalna primanja mogla doseći 1.400 KM. U tom slučaju, entitet bi nastavio dobivati istu količinu poreza, dok će nova uredba donijeti dodatna sredstva, jer će se doprinosi sada obračunavati na 1.000, a ne na prethodnih 620 KM.
No, ključna briga za niže nivoe vlasti leži u tome što će povećanje minimalne plate povući za sobom i rast drugih socijalnih davanja koja se vežu za iznos minimalne ili prosječne plate. Povećanje plata bit će izazov, ne samo za javne, već i za privatne sektore u svim kantonima, jer veliki broj radnika u Sarajevu, ali i širom Federacije, trenutno prima manje od 1.000 KM.
U Kantonu Sarajevo postoji više od 7.000 radnika u javnom sektoru koji zarađuju ispod 1.000 KM, neki i sa platama od 700 do 900 KM. Kako bi se uskladili s novom odlukom, Kanton Sarajevo će morati povećati njihove plate, što uključuje i dodatne bruto doprinose, stvarajući dodatni pritisak na budžet. Ovaj domino efekat neće se zaustaviti na najnižim platama, jer će i radnici s platama od 1.050 do 1.100 KM sada tražiti povišice, što će dodatno opteretiti finansije kantona.
Povećanje minimalne plate također će izazvati pritisak na budžet i za druge socijalne naknade. Porodilje u Kantonu Sarajevo primaju 1.300 KM mjesečno, što je povezano s prosječnom platom. S obzirom na predviđeno povećanje prosječne plate, porodiljske naknade će rasti, što će dodatno opteretiti budžet.
Jedina opcija da se izbjegnu dalji problemi i pritisak na kantonalne budžete mogla bi biti izmjena postojećih zakona koji reguliraju socijalna davanja, kako bi se spriječila diskriminacija ili izbijanje socijalnih nemira. No, to također postavlja pitanje koliko su vlasti Federacije svjesne svih efekata ove odluke i hoće li moći upravljati rastućim izazovima na kantonalnim nivoima.
