Vlada Federacije Bosne i Hercegovine planira od 1. januara 2025. godine implementirati novi sistem "minimalnih primanja" za radnike, kojim će minimalna plata biti povećana na 1.210 KM. Ovaj novi pristup dolazi kao rezultat izmjena Zakona o dohotku i uvodi nekoliko ključnih promjena u strukturi primanja radnika. Ove promjene, međutim, bit će privremene, s rokom važenja do 31. decembra 2025. godine, jer se smatraju prelaznim mjerama koje bi trebale omogućiti veću fiskalnu kontrolu i smanjenje sive ekonomije.
Prema informacijama koje je Vlada FBiH predstavila, cilj je stvoriti pravni okvir koji će omogućiti bolju regulaciju radničkih primanja, a time i bolju zaštitu radnika. U tom smislu, Vlada je jučer usvojila nacrt zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak, kojim se predviđa da poslodavci mogu isplaćivati radnicima do 200 KM neoporezivo. Očekuje se da će zakon biti usvojen do kraja ove godine, nakon čega bi Vlada donijela uredbu koja će obavezati poslodavce da isplaćuju dodatnih 200 KM kao "učinak," koji bi bio neoporeziv.
Ovaj zakon uvodi i strukturalne promjene u načinu obračuna minimalnih primanja, čime se ciljano povećavaju osnovna primanja radnika. Usklađivanje s inflacijom dovodi do povećanja minimalne plate s trenutnih 619 KM na 700 KM, dok se dodatni iznos od 260 KM isplaćuje kao topli obrok, a 50 KM kao naknada za prevoz. Pored toga, 200 KM će biti isplaćeno kao neoporezivi "učinak," koji će se dodatno regulisati kroz vladinu uredbu.
Kada se sve ove stavke saberu, ukupna suma minimalnih primanja za radnika iznosit će 1.210 KM. Od toga, 700 KM će biti oporezivo, dok će preostalih 510 KM (260 KM za topli obrok, 50 KM za prevoz i 200 KM za učinak) biti neoporezivi. Ukupni doprinosi na ovu sumu iznosit će 26,8%, što je smanjenje u odnosu na prethodne stope koje su bile više. Ovaj model omogućava poslodavcima da smanje obveze prema državi, a radnicima daje veće bruto prihode.
Osim toga, Vlada FBiH planira uvođenje "Uredbe o minimalnim obaveznim primanjima radnika u Federaciji BiH," koja će biti na snazi godinu dana, odnosno dok se ne postignu prvi rezultati primjene online fiskalizacije. Fiskalizacija se očekuje u junu 2025. godine, a od nje se očekuje da značajno smanji sivo tržište, rad na crno i isplatu plata u gotovini, koji godišnje "pojedu" između dvije i četiri milijarde KM. Fiskalizacija će omogućiti veću kontrolu nad prihodima i rashodima poslodavaca i radnika, što će olakšati praćenje fiskalnih tokova i omogućiti precizniji obračun poreza i doprinosa.
Kako bi se osigurao potpuni prijelaz na online fiskalizaciju, predviđeno je da izmjene Zakona o dohotku budu u Predstavničkom domu Parlamenta BiH 28. novembra, a potom i u Domu naroda, nakon čega će biti donesene potrebne uredbe i zakoni. Vlada FBiH smatra da će online fiskalizacija u dugoročnom periodu omogućiti preciznije praćenje ekonomskih tokova, a time i bolju raspodjelu poreznih prihoda, što će poslužiti kao temelj za daljnje izmjene Zakona o doprinosima i minimalnoj plati.
Zamjenik premijera FBiH, Vojin Mijatović, istaknuo je da je uvođenje ove nove zakonske regulative važno jer je jedan od ključnih ciljeva smanjenje sive ekonomije. On je naveo da će se ovim mjerama, uz online fiskalizaciju, znatno smanjiti broj radnika koji rade na crno i koji primaju platu "na ruke," čime bi se osigurala poštenija raspodjela prihoda i smanjenje negativnih posljedica koje ima siva zona.
Premijer Nermin Nikšić naglasio je da je reforma fiskalne politike prvenstveno usmjerena na rasterećenje privrede i poboljšanje materijalnog statusa radnika. Naglasio je da će uvođenje neoporezivih "radnih učinaka" omogućiti poslodavcima da isplaćuju radnicima veće naknade bez povećanja poreznog opterećenja. Na taj način, Vlada se nada da će zaštititi oko 270.000 radnika koji trenutno primaju manje od 1.000 KM mjesečno, te omogućiti povećanje njihovih primanja kroz različite oblike dodatnih naknada (topli obrok, prevoz, učinak) koji neće biti oporezovani.
Očekuje se da će ove reforme dovesti do dugoročnog povećanja životnog standarda radnika u Federaciji, a istovremeno omogućiti poslodavcima da smanje svoje porezne obveze, čime će se postići bolji balans između radničkih prava i poslovnih interesa.
