Vodeći stručnjak upozorava: 'Posljedice će osjetiti čitavi svijet'

Kina je godinama bila pokretač globalnog rasta, a onda je sve krenulo nizbrdo. Ekonomisti tumače šta se uopšte događa.

Kina je dugi niz godina bila pokretač globalnog rasta. Međutim, njezin je usporeni ekonomski rast zabrinuo svjetske lidere i ulagače koji se više ne oslanjaju na nju kao bedem od nestabilnosti unutar drugih ekonomija. Zapravo, nakon više decenijskih uspjeha, druga svjetska ekonomija sada predstavlja problem.

Hongkonški indeks Hang Seng (HSI) pao je za više od 20 posto od svog nedavnog vrhunca u januaru. Prošle sedmice, kineski juan pao je na najniži nivou 16. godina, što je potaklo centralnu banku da zaštiti valutu. Banka je tako postavila znatno višu stopu za dolar u upoređenu s procijenjenom tržišnom vrijednošću.

Problem je u tome da je rast zastao nakon brzog uzleta aktivnosti uslijed ukidanja lockdowna. Također, pogoršava se kriza na tržištu nekretnina, a izvoz je u padu. Nezaposlenost među mladima je postala toliki problem da je vlada prestala objavljivati podatke.

Smanjenje procjena rasta

Da stvari budu još gore, jedna od najvažnijih građevinskih, te ugledna investicijska kompanija, tokom posljednjih sedmica nisu isplatile svoje ulagače. Stoga se čini da će dalje pogoršanje situacije na tržištu nekretnina dovesti do povećanog rizika za financijsku stabilnost.

Nekoliko glavnih investicijskih banaka odlučilo se za smanjenje svojih   prognoza kineskog ekonomskog rasta ispod 5 posto. “Snizili smo prognozu stvarnog rasta BDP-a Kine… Kriza se na tržištu nekretnina produbila, vanjska potražnja je još više oslabila, a izostale su i vladine mjere”, objavili su analitičari UBS-a.

Analitičari iz Nomure, Morgan Stanleya i Barclaysa već su ranije smanjili svoje prognoze. To znači da Kina može znatno zaostati za svojim službenim ciljem rasta “oko 5,5 posto”, što bi bilo ponižavajuće za kinesko vodstvo.

Problemi s nekretninama

Trenutna situacija je daleko od one tokom globalne financijske krize 2008., kada je kineska vlast pokrenula najveći paket ekonomskih poticaja na svijetu i bila prva velika ekonomija koja je izašla iz krize. Kina je također bila jedina ekonomija koje je tokom pandemije izbjeglo recesiju.

Zato se postavlja pitanje što je tačno pošlo po zlu?

Kineska ekonomija stagnira od aprila. Međutim, zabrinutost je počela rasti ovog mjeseca nakon što su dvije važne kompanije, Country Garden i Zhongrong Trust, naišle na probleme s isplatama.

Peking je pokrenuo niz mjera poticaja kako bi oživio tržište nekretnina. No čak i snažniji igrači u toj ekomskoj grani, poput Country Gardena, sada koketiraju s bankrotom.

Protesti zbog dugova firmi

U međuvremenu, dugovi u sektoru nekretnina proširili su se na investicijske fondove.

Zhongrong Trust, koji je upravljao fondovima u vrijednosti od 87 milijardi dolara za korporativne klijente i bogate pojedince, nije uspio vratiti dugove najmanje četrima kompanijama, ukupne vrijednosti oko 19 miliona dolara, potvrđeno je iz firme.

Pojedinci su čak nedavno protestovali ipred ureda firme, tražeći isplate visokih prinosa, prema videima objavljenim na kineskim društvenim medijima.

Dugovi lokalnih vlasti

Veliki problem su i dugovi lokalnih vlada, koji su naglo porasli uglavnom zbog oštrog pada prihoda od prodaje zemljišta zbog krize na tržištu nekretnina, kao i trajnog uticaja troškova nametanja lockdowna tokom pandemije.

Teški fiskalni stres vidljiv na lokalnom nivou ne predstavlja samo velik rizik za kineske banke, već i pritišće sposobnost vlade da potakne rast i proširi javne usluge.

Peking je do sada otkrio postupno povećanje mjera za poticanje ekonomije uključujući rezanje kamatnih stopa i druge poteze koji pomažu tržištu nekretnina i potrošačima.

Vlasti nastupaju oprezno

Međutim, vlasti su se suzdržale od bilo kakvih većih poteza. Ekonomisti i analitičari smatraju da je to zato što je Kina previše zadužena da bi potaknula ekonomiju što je to učinila prije 15 godina, tokom globalne financijske krize.

Tada su kineske vlasti pokrenule fiskalni paket od četiri biliona juana (586 milijardi dolara) kako bi minimizirali uticaj globalne financijske krize. No mjere, koje su se fokusirale na vladine infrastrukturne projekte, također su dovele do neviđenog širenja kreditiranja i masovnog povećanja duga lokalnih vlada, poteza od kojeg se ekonomija još uvijek oporavlja.

U nedjelju su kineske vlasti ponovno potvrdile da je jedan od njihovih glavnih prioriteta suzbijanje sistemskih rizika duga kod lokalnih vlada. Kineska narodna banka, financijski regulator i regulator vrijednosnih papira zajednički su se obvezali da će surađivati kako bi se suočili s ovim izazovom, prema izjavi centralne banke.

Problem demografskog pada

Kina se također suočava i s dugoročnim izazovima, kao što su demografska kriza te napeti odnosi s ključnim trgovinskim partnerima poput Sjedinjenih Država i Europe.

Stopa ukupnog fertiliteta zemlje, prosječni broj djece koje će žena imati tokom svog života, pala je na rekordno nisku razinu od 1,09 prošle godine s 1,30 samo dvije godine ranije, prema nedavnom vladinom izvještaju.

To znači da je stopa fertiliteta Kine sada čak niža od one u Japanu, zemlji koja je već dugo poznata po svojoj starijoj populaciji. Ranije ove godine, Kina je objavila podatke koji su pokazali da joj se stanovništvo počelo smanjivati prošle godine prvi put u šest decenija.

Problemi s brojnosti radne snage

“Starenje kineske populacije predstavlja značajne izazove za njen potencijal rasta”, rekli su analitičari iz Moody’s Investors Servicea, tvrtke koja se bavi kreditnim rejtingom.

Pad opskrbe radnom snagom i povećanje izdataka za zdravstvenu zaštitu i socijalne usluge moglo bi dovesti do šireg fiskalnog deficita i većeg tereta duga. Malobrojna radna snaga također bi mogla isprazniti domaću štednju, rezultirajući višim kamatnim stopama i padom ulaganja.