Dok Evropa traži način kako zaustaviti divljanje cijena goriva, Federacija BiH već ima sličan model regulacije kao Austrija – ali uz nekoliko ključnih nedostataka
Dok se evropske zemlje sve više suočavaju s naglim oscilacijama cijena goriva izazvanim globalnim krizama i ratnim dešavanjima na Bliskom istoku, u stručnim krugovima ponovo se otvara rasprava o tome kako zaštititi vozače od naglih i često nepredvidivih promjena cijena na benzinskim pumpama. Zanimljivo je da Bosna i Hercegovina, tačnije Federacija BiH, već ima određeni regulatorni okvir koji u velikoj mjeri podsjeća na model koji se u Evropi često navodi kao primjer dobre prakse – austrijski sistem kontrole promjene cijena goriva.
U većini evropskih zemalja benzinske pumpe imaju gotovo potpunu slobodu u određivanju cijena tokom dana. To u praksi znači da se cijene mogu mijenjati gotovo neograničen broj puta, što često dovodi do velikih dnevnih oscilacija. Takav sistem posebno je izražen u Njemačkoj, gdje je samo u prvoj polovini 2025. godine zabilježeno da prosječna benzinska pumpa promijeni cijenu goriva čak 22 puta dnevno.
Za vozače to predstavlja ozbiljan problem. Gotovo je nemoguće predvidjeti kada će cijena biti najniža, pa mnogi vozači osjećaju da su prepušteni tržišnoj igri u kojoj benzinske pumpe reagiraju na potražnju gotovo u realnom vremenu.
Austrijski model – jednostavno pravilo koje donosi stabilnost
Austrija je još 2011. godine odlučila stati u kraj takvoj praksi. Tada je uvedeno jednostavno, ali vrlo efikasno pravilo: cijena goriva može rasti samo jednom dnevno, i to u tačno određeno vrijeme – u podne – i to na svim benzinskim pumpama u zemlji.
S druge strane, spuštanje cijena dozvoljeno je u bilo kojem trenutku tokom dana. Takav sistem stvorio je mnogo stabilnije tržište, jer vozači znaju kada mogu očekivati promjene cijena i mogu planirati kada je najpovoljnije natočiti gorivo.
Nedavno je Austrija zbog rastućih tenzija i rata s Iranom privremeno prilagodila ovaj sistem. Umjesto jednog povećanja dnevno, sada su dozvoljena najviše tri poskupljenja sedmično. Uz to, država vodi javnu digitalnu bazu podataka o cijenama goriva u realnom vremenu, dostupnu svim građanima.
Sličan sistem već postoji u Federaciji BiH
Ono što mnogi vozači u Federaciji Bosne i Hercegovine ne znaju jeste da domaći zakon već sadrži određene mehanizme koji ograničavaju nekontrolisane promjene cijena.
Prema važećoj regulativi, benzinske pumpe u Federaciji BiH imaju nekoliko jasnih obaveza. Prije svega, svaka promjena cijene ili marže mora biti prijavljena Federalnom ministarstvu trgovine putem propisanih obrazaca. Osim toga, cijene goriva mogu se mijenjati najviše jednom u periodu od 24 sata.
Još jedno pravilo propisuje da nove cijene ne mogu stupiti na snagu odmah, nego tek narednog dana u 00:01 sati. Time se pokušava spriječiti situacija u kojoj bi pumpe više puta dnevno dizale cijene kako bi reagirale na kratkotrajne promjene na tržištu.
Federalno ministarstvo trgovine vodi evidenciju svih dostavljenih podataka, dok tržišna inspekcija nadzire primjenu propisa na terenu.
Ključne razlike između BiH i Austrije
Ipak, iako su principi slični, između austrijskog i bh. sistema postoje značajne razlike.
U Austriji je vrijeme promjene cijene jasno i jednostavno – podne. Takvo pravilo vozačima daje praktičnu smjernicu: gorivo je često povoljnije ujutro ili kasnije tokom dana, jer su povećanja moguća samo u jednom trenutku.
U Bosni i Hercegovini promjena cijene nastupa u ponoć, što za većinu vozača nije posebno korisna informacija jer rijetko ko planira točenje goriva u tim satima.
Druga važna razlika odnosi se na spuštanje cijena. Austrijski model izričito dozvoljava neograničeno smanjenje cijena tokom dana, dok u bh. regulativi taj princip nije jasno naglašen. Upravo to je jedna od stvari na koju građani često ukazuju – cijene goriva rastu veoma brzo kada dođe do globalnih poremećaja, ali pad cijena često kasni.
Zašto je ova tema ponovo u fokusu
Rasprava o modelima regulacije ponovo je postala aktuelna jer cijene goriva u Bosni i Hercegovini ponovo rastu i približavaju se rekordnom nivou od oko 3,5 KM po litru.
U takvim okolnostima regulatorni okvir postaje ključan. Sistem koji već postoji u Federaciji BiH barem sprječava najekstremnije scenarije – situaciju u kojoj bi benzinske pumpe nekoliko puta dnevno podizale cijene kako bi iskoristile trenutnu paniku na tržištu.
Ipak, stručnjaci smatraju da postoji prostor za unapređenje. Uvođenje modela promjene cijena sličnog austrijskom, kao i javno dostupne baze podataka o cijenama goriva u realnom vremenu, moglo bi vozačima omogućiti mnogo veću kontrolu i transparentnost.
Takve mjere same po sebi možda ne bi značajno snizile cijene goriva, ali bi tržište učinile predvidljivijim, a vozačima dale barem osjećaj da nisu potpuno prepušteni nepredvidivim tržišnim igrama.
