Grupa bosanskohercegovačkih intelektualaca uputila je pismo predsjedniku Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Njemačke Michaelu Rothu povodom situacije u Bosni i Hercegovini i djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta.
U pismu koje potpisuju Senada Šelo Šabić, Edina Bećirević, Sead Turčalo i Vedran Đihić, Senad Pećanin, izražava se zabrinutost zbog trenutne situacije u Bosni i Hercegovini, koja kako su ocijenili ugrožava mir i stabilnost Bosne i Hercegovine.
''Smatramo da je glavni uzrok destabilizacije u Bosni i Hercegovini udovoljavanje etnonacionalističkim idejama i snagama. Etnonacionalisti promoviraju sektaštvo, netrpeljivost, pravnu nekažnjivost i nepoštivanje vladavine prava. Krše standarde liberalne demokratije i provode politike koje siju podjele i izazivaju strahove među građanima'', ocjenjuju u pismu.
Takođe navode da su, nedavni napad na LGBTQ+ aktiviste uz suradnju policije i desničarskih grupa, gušenje medijskih sloboda usvajanjem zakonskog prijedloga o kleveti kao krivičnom djelu i najava usvajanja zakona o nevladinim aktivistima koji će biti označeni kao "strani agenti"; serija povezanih događaja koji svjedoče da je podilaženje autokratskom modelu vladanja u ovom slučaju Milorada Dodika od strane Zapadne međunarodne zajednice dovela do strahovlade u entitetu Republika Srpska.
'' Ovakve i slične remetilačke snage imaju i podršku susjednih država u ostvarivanju svojih ciljeva na domaćem tlu'', navedeno je u obraćanju predsjedniku Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga.
Takođe podsjećaju da se time otvoreno ignorira rezolucija Bundestaga o Bosni i Hercegovini od 8. jula 2022. godine, te poziva na ponavljanje vizije Bosne i Hercegovine kao države zasnovane na principima liberalne demokratije, u kojoj su njeni građani potpuno ravnopravni bez obzira na etnički, vjerski, rasni ili bilo koji drugi identitet.
''Skoro 30 godina od završetka rata, mir u Bosni i Hercegovini nije čvrsto uspostavljen jer nacionalisti i dalje teže ka etnički isključivoj vladavini. Istinski napredak postignut u deceniji neposredno nakon rata sistematski je poništavan u posljednjih 15 godina'', navodi se u pismu.
Schmidtov amandman po modelu prezervacije bjelačke hegemonije u SAD-u
''Nažalost, politike zapadnih demokratija koje su se zaklele da će podržavati poslijeratni mir – uključujući Njemačku – ne samo da su potpomogle, nego su i ohrabrile trenutnu dinamiku. Građani zbog toga masovno napuštaju Bosnu i Hercegovinu, smanjujući potencijal za domaće reforme.
Kako bi spriječila imploziju države i vjerovatne posljedice takve situacije, međunarodna zajednica mora promijeniti svoj pristup – i vratiti se vlastitim principima.
''Vrijeme je da se prekine lažna dihotomija prema kojoj Bosna i Hercegovina ima samo dvije opcije: rat ili dalje udovoljavanje etnonacionalistima'', navodi se.
Da bi se mir sačuvao, Bosna i Hercegovina mora biti suštinski i strukturalno reformirana – sa naglaskom na odgovornosti, transparentnosti i građanskom djelovanju. Trenutni poslovni model bosanskohercegovačke politike je upravo održavanje nestabilnosti kako bi se građanima ulio strah u kosti i izvukli resursi od Zapada.
''Vrijeme je za Dejton 2.0, nadgradnju postojećeg sistema koje će okončati diskriminaciju, nagraditi istinsku inicijativu i integritet te potaknuti reforme kojima se osnažuje vladavina prava i štite ljudska prava. Njemačka, kao jedna od osnivačica Evropske unije i njena najmoćnija članica, ima kapacitet – a time i odgovornost – da potvrdi snažnu poruku kako je najbolje rješenje za Bosnu i Hercegovinu sistem koji garantira jednaka prava svim njenim građanima, utemeljen na vladavini prava.''
Bh. intelektualci osvrnuli su se i na rad visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta za kojeg kažu da, otkako je preuzeo dužnost donio je odluke koje su ugrozile izglede za uključivo, otvoreno i otporno demokratsko društvo. Te su odluke, kažu potpisnici pisma, ohrabrile etnonacionaliste koji, umjesto da traže kompromis, vjeruju da će maltretiranjem međunarodne zajednice oslabiti državu i proširiti svoje korumpirane mreže moći.
''Strateško preispitivanje pristupa Zapada prema Bosni i Hercegovini – i cijelom Zapadnom Balkanu – odavno je zakašnjelo, ali je i dalje moguće. Upravo Bundestag može pokrenuti to strateško preispitivanje i dati poticaj parlamentima drugih zapadnih država da preispitaju njihove politike prema Bosni i Hercegovini, kao i da potaknu zajednički strateški pristup koji će napraviti odmak od politike "primirivanja" i "stabilokratije" ka viziji evropske i demokratske Bosne i Hercegovine za sve njene građane'', zaključuju bh. intelektualci.
Pozvali su njemački Bundestag i ovaj Odbor da nedvosmisleno i beskompromisno stanu iza principa liberalne demokratije kao osnove za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.
