Vrijeme za priznanje herojima iz sjene: Gorska služba spašavanja između volonterizma i zakonskog okvira
Bosna i Hercegovina je dom pravih heroja – ljudi čije djelovanje često ostane nepoznato javnosti sve dok se ne dogodi neka tragedija. Jedna od najvažnijih, ali i najmanje prepoznatih službi u zemlji je Gorska služba spašavanja (GSS), čiji članovi rizikuju vlastite živote kako bi spasili druge. Iako ih javnost percipira kao vrhunske profesionalce, zakonski su samo volonteri, bez ikakvih prava koja bi odgovarala težini i značaju posla koji obavljaju.
Tragedija na Bjelašnici, u kojoj je GSS bio angažovan u potrazi za nastradalim meteorologom, još jednom je stavila u fokus nesebičnu posvećenost ovih ljudi. Tokom četiri dana akcije spašavanja, suočili su se s ekstremnim vremenskim uvjetima – mećavom, jakim udarima vjetra, gustim maglama i opasnostima karakterističnim za planinske terene. Bez obzira na sve, nisu odustali dok nisu pronašli unesrećenog. Takva hrabrost i istrajnost ne mogu se jednostavno okarakterisati kao volonterizam – to je poziv, ali i odgovornost prema društvu kojoj bi zakonski okvir dao priznanje i osiguranje.
Ovaj slučaj nije izolovan. Tokom katastrofalnih poplava u Jablanici, pripadnici GSS-a su bili prvi koji su se odazvali. Njihova uloga nije bila samo evakuacija ugroženih stanovnika iz zabačenih i poplavljenih područja, već i dostava osnovnih životnih potrepština onima koji su ostali odsječeni od svijeta. Hrana, voda, lijekovi i drugi resursi stizali su zahvaljujući njihovim naporima, dok su istovremeno sarađivali s civilnom zaštitom, vatrogascima i drugim službama na terenu. Takve akcije su spasile nebrojene živote i pokazale važnost organizovane, dobro opremljene spasilačke službe.
Međutim, zakonski okvir koji bi prepoznao njihov rad i osigurao stabilnost u djelovanju još uvijek ne postoji. Pripadnici GSS-a nemaju pravo na zdravstveno osiguranje, redovne izvore finansiranja, dnevnice, pa čak ni na zakonski regulisano odsustvo s posla tokom akcija spašavanja. Njihovo djelovanje zavisi isključivo od donacija, projekata i volje poslodavaca, što je krajnje neodrživ sistem s obzirom na važnost njihovog rada.
Dosadašnje inicijative za donošenje zakona o Gorskoj službi spašavanja pokazuju da postoji svijest o ovom problemu, ali napredak je spor. Još 2019. godine pokrenuta je inicijativa za izradu zakona koji bi regulisao status GSS-a, a 2021. godine formirana je radna grupa za pripremu nacrta zakona. Početkom 2024. godine vlada je usvojila izvještaj radnog tijela zaduženog za izradu nacrta zakona, ali on se još uvijek čeka u skupštinskoj proceduri.
Donošenje zakona o GSS-u ključno je iz nekoliko razloga. Prije svega, omogućilo bi sistemsko finansiranje i bolju opremljenost ovih službi, što bi ih učinilo efikasnijim u hitnim situacijama. Osim toga, pripadnicima GSS-a osigurala bi se prava koja odgovaraju težini njihovog posla – od zdravstvenog osiguranja do regulisanog radnog statusa tokom spašavanja. Konačno, ovakav zakon bio bi priznanje njihovog doprinosa društvu, ali i podsjetnik na važnost solidarnosti i podrške onima koji svakodnevno stavljaju svoje živote na kocku za dobrobit zajednice.
Svaka nova nesreća ili prirodna katastrofa podsjeća na značaj ovih heroja iz sjene, ali i na sistemsku nepravdu koja im se nanosi kroz odsustvo zakonske regulative. Vrijeme je da se taj problem konačno riješi. Donošenje zakona o GSS-u nije samo pitanje pravde prema tim ljudima – to je pitanje sigurnosti svih građana Bosne i Hercegovine. Heroji iz sjene zaslužuju mnogo više od statusa volontera; zaslužuju podršku, priznanje i zakonsku zaštitu koja će im omogućiti da još bolje rade ono što rade najbolje – spašavaju ljudske živote.
